NavMenu

Svijetu prijeti dužnička kriza, upozorava MMF - Može li teorija ovogodišnjih nobelovaca da pomogne

Izvor: RTS Petak, 23.10.2026. 08:46
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: ChatGPT/AI Generated)Ilustracija
Inflacija raste, ekonomski rast je slab, a svijetu prijeti dužnička kriza, upozorava Međunarodni monetarni fond (MMF). Može li rješenje da ponudi ekonomska teorija čiji su tvorci nedavno nagrađeni Nobelovom nagradom?

Dragan Đuričin, redovni član Svjetske akademije umjetnosti i nauka i član Savjetodavnog odbora Uneska, izjavio je za RTS da živimo u vremenu u kojem je geopolitika potisnula ekonomiju, dok teorija nobelovaca nije nastala u okolnostima u kojima spoljni i asimetrični šokovi presudno utiču na ponašanje privrednih subjekata.

Robert E. Hol i Majkl Vudford značajni su predstavnici ekonomske teorije koja proučava vezu između odluka pojedinaca i preduzeća i kretanja u cjelokupnoj privredi. Njihovi radovi doprinijeli su razvoju makroekonomskih modela koji objašnjavaju kako mikroekonomske odluke utiču na makroekonomsku ravnotežu.

Teorijski pristupi ove vrste pomogli su ekonomistima da bolje razumiju i analiziraju finansijske krize, uključujući i globalnu krizu koja je počela 2008. godine.


Ekonomija u doba geopolitičkih sukoba

Dragan Đuričin kaže za RTS da je ekonomski sistem nelinearan, što znači da ne postoji uvijek srazmjera između ulaganja i rezultata, niti garancija da će veća ulaganja donijeti očekivani efekat.

- Ekonomija i nije prava nauka u strogom značenju tog pojma, kao što su prirodne nauke, jer nema jasnu i nedvosmislenu paradigmu, odnosno skup pravila i metoda koji se mogu primeniti u svakoj situaciji. To je uglavnom holistički pristup, zasnovan na pokušajima i greškama, kao i na dobroj intuiciji koju razvija teorija - objašnjava Đuričin.

Prema njegovim riječima, živimo u vremenu u kojem je geopolitika potisnula ekonomiju. Sankcije i kontrasankcije, carine i kontracarine, posrednički i direktni ratovi obilježavaju međunarodne odnose, a geopolitičke mjere imaju i ozbiljne ekonomske posledice.

- Teorija koja je dobila Nobelovu nagradu odnosi se na 'normalne' situacije. Ideja je da svaki privredni subjekt ima očekivanja o svojoj dugoročnoj potrošnji. Na agregatnu tražnju utiče potrošnja pojedinaca, ali i investiciona potrošnja preduzeća, banaka i drugih subjekata - ističe Đuričin.

Napominje da se teorijskim modelima ne mogu predvideti sva kretanja, poput svakodnevnih promena cena nafte. Kako kaže, svedoci smo iracionalnih situacija koje ekonomski sistem dovode u stanje neizvjesnosti i nestabilnosti.

- Posljedice mogu biti negativan privredni rast, visoka inflacija, nezaposlenost i socijalne tenzije. Takve okolnosti najteže pogađaju siromašne, a nezadovoljstvo je sve vidljivije i u Evropi - ocenjuje Đuričin.


Panika 2008. godine

Govoreći o globalnoj finansijskoj krizi iz 2008. godine, Đuričin podsjeća da su joj doprinijele greške u vođenju ekonomske politike, kao i prekomjerno zaduživanje radi kupovine nekretnina.

Problem je dodatno produbljen odobravanjem kredita bez odgovarajućeg obezbeđenja, odnosno hipoteka koje su potom pretvarane u složene finansijske instrumente.

- Stvorena je spirala koja je dovela do spekulativnog balona. Potom je nastala finansijska panika, jer je sve to trebalo pretvoriti u gotovinu. Baloni su pukli, a štednja je bila na nuli - navodi Đuričin.


Upozorenje MMF-a i Srbija

Na pitanje šta upozorenje MMF-a o mogućoj dužničkoj krizi znači za Srbiju, Đuričin kaže da je javni dug naše zemlje nešto viši od nivoa predviđenog fiskalnim pravilom, ali da ima tendenciju opadanja.

- Trudimo se da se držimo fiskalnih pravila jer nam to čuva kreditni rejting. Od 2015. godine, kada smo započeli razgovore sa SAD, a potom i sa MMF-om, prijedlozi za fiskalnu konsolidaciju, a kasnije i za razvojni program, bili su zasnovani na intuiciji koja proizlazi iz teorije nagrađene Nobelovom nagradom - navodi Đuričin.

Podsjeća da se Srbija suočavala sa visokom inflacijom, nezaposlenošću od oko 25 odsto i padom vrijednosti domaće valute. Prema njegovim riječima, oslanjajući se na ekonomske modele i sopstvene procjene, Srbija je MMF-u predložila mjere koje su polazile od potreba privrednih subjekata.

- Danas imamo pozitivnu stopu privrednog rasta, veću od tri odsto, inflaciju u granicama cilja, znatno nižu nezaposlenost i devizne rezerve koje doprinose očuvanju stabilnosti. Ova vlast ne ostavlja teret novoj vlasti. Naš sistem je relativno miran i izbalansiran - smatra Đuričin.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.