Amerikanci u Pretisu i Binasu dobili zabranu trgovine dionicama: Regulator traži ponudu za preuzimanje fabrika

Komisija za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine naložila je sarajevskoj firmi SIKTO d.o.o. da objavi ponude za preuzimanje kompanija Pretis d.d. Vogošća i Binas d.d. Bugojno.

SIKTO je firma preko koje američka kompanija Regulus Global drži udjele u ove dvije fabrike namjenske industrije. Do izvršenja obaveze SIKTO ne smije trgovati dionicama Pretisa i Binasa i ne može glasati dijelom dionica koje posjeduje.

Komisija je dva rješenja donijela 3. septembra na 230. sjednici, a objavljena su u Službenim novinama FBiH 7. oktobra. Njima je utvrđena obaveza SIKTO-a da objavi ponudu za preuzimanje oba društva i da preduzme sve radnje potrebne za to.

Za oba društva određene su i iste mjere. SIKTO ne može ostvarivati pravo glasa iz dionica koje prelaze zakonski prag, i to od dana kada je došao u zakašnjenje pa do izvršenja obaveze. Određena mu je i zabrana prometa i prenosa dionica obje kompanije, osim kroz samu ponudu za preuzimanje.

Zabranu će sprovesti Registar vrijednosnih papira u FBiH, a poštovati je moraju i banke skrbnici i profesionalni posrednici. Rješenja je potpisao predsjednik Komisije Adnan Zukić. U njima nije navedeno koliki udio SIKTO ima niti kada je obaveza nastala.

Regulus Global, kompanija sa sjedištem u Virginia Beachu, na svojoj zvaničnoj stranici navodi da drži 41,35 odsto vlasništva u Pretisu, dok je Vlada FBiH većinski vlasnik sa 51 odsto. Vezu Regulusa sa sarajevskom firmom potvrđuju i pisma koja je Klix.ba objavio prošle godine.

Prema tim pismima, nakon sastanka u Washingtonu dogovoreno je da vlasnik Regulusa Will Somerindyke dobije pristup finansijskim izvještajima Pretisa i to u svojstvu vlasnika američke firme Sitko. U odvojenom pismu ministru Vedranu Lakiću Somerindyke je naveo da je vlastima u najmanje pet navrata dostavio dokumentaciju kojom dokazuje da njegova grupa posjeduje dionice u Pretisu i Binasu.

Regulus je u vlasništvo ušao u aprilu 2024. godine. Tada je na Sarajevskoj berzi u 23 transakcije prometovano 1.403.341 dionica Pretisa vrijednih 14.314.078,20 KM, dok je u devet transakcija prodana 81.771 dionica Binasa za 531.511,50 KM.

Nekoliko mjeseci kasnije Komisija za vrijednosne papire odbila je zahtjev Pretisa da u Registar emitenata upiše nove članove nadzornog odbora izabrane na skupštini 21. maja 2024. Među njima je bio i Akos Laszlo Horvath. U intervjuu za Klix.ba u martu ove godine Horvath je govorio kao potpredsjednik Regulusa za operacije. Tada je rekao da ta kompanija ima 41 odsto vlasništva u Pretisu i 25 odsto u Binasu, te da namjerava povećati udio u obje firme.

Odnosi američkog suvlasnika i Vlade FBiH zaoštrili su se sredinom 2025. godine. Premijer Nermin Nikšić je 16. juna dobio pismo advokatske kuće Torridon koje su u Somerindykeovo ime potpisali William P. Barr i bivši američki državni sekretar Mike Pompeo. U pismu se Pretisu prigovara da odbija dostaviti operativne i finansijske informacije. U pismu Lakiću Somerindyke je tvrdio da je Pretis primio preko 100 miliona dolara po ugovorima s američkim izvođačem, a isporučio tek oko četvrtinu proizvoda.

Pretis je u istom broju Službenih novina dobio i odluku Federalnog ministarstva rada i socijalne politike o beneficiranom stažu. Odlukom je potvrđeno 20 radnih mjesta na kojima se staž računa s uvećanim trajanjem, a dodano je 12 novih. Na većini tih mjesta 12 mjeseci rada računa se kao 15 mjeseci staža.

Kompanija iz Vogošće posljednjih sedmica najavljuje širenje. Pretis je nedavno postigao dogovor o prebacivanju dijela proizvodnje u Cazin, te da povećava proizvodnju i otvara mogućnost zapošljavanja do 100 radnika Željezare Zenica.