Direktne strane investicije u BiH u padu, razlozi su jasni

Direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini treću godinu zaredom su u padu. Postajemo sve manje poželjna destinacija za strane ulagače. Glavni razlog je smanjena industrijska aktivnost u Evropi, koja je najveći investitor u Bosnu i Hercegovinu. Privlačenje stranih investicija dodatno otežavaju politička nestabilnost, nedostatak radne snage i odlazak mladih. Ni prognoze za naredni period nisu optimistične.

Nakon 2023. godine direktne strane investicije su u slobodnom padu. Prognoze nisu optimistične ni za narednu godinu.

Godine 2023. strane investicije su bile dvije milijarde KM, 2024. su bile 1,76 milijardi, a prošle godine 1,41 milijardu KM. Najveći priliv investicija bio je iz Njemačke. Slijede Srbija i Austrija. Na ove tri zemlje odnosi se skoro 60 procenata investicija. Po sektorima, najviše investicija je realizovano u oblasti finansijskih uslužnih djelatnosti te trgovini na malo i veliko.

Uprkos brojnim prednostima koje imamo, kao što su dobra geografska pozicija, kvalitetna radna snaga i dobra poreska politika, strani investitori nas zaobilaze. Ponajviše zbog naših političara koji su nas doveli na sivu listu Moneyvala, koji nisu realizovali uslove neophodne za povlačenje sredstava iz Plana rasta, koji ne mogu imenovati glavnog pregovarača sa Evropskom unijom i slično.

– Mi smo jako dobra lokacija, samo kada bismo imali barem malo sloge među političkim strankama koje su na vlasti i koje se ne bi bavile svojim političkim borbama za pozicije, fotelje i prinadležnosti, već kada bi se bavile otvaranjem uslova ili stvaranjem uslova za nove investitore – kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Poseban problem, koji takođe odvraća strane investitore od bilo kakve želje za ulaganjem u Bosnu i Hercegovinu, jeste nepredvidivost troškova poslovanja, s obzirom na entitetske vlade.

– Imali smo situaciju da vlade, posebno u Federaciji BiH, potpuno neurotično postupaju kada je riječ o određivanju troškova poslovanja, odnosno minimalne plate i doprinosa na plate, na način da bukvalno poslodavci nisu znali do uoči Nove godine kako će sljedeće godine obračunavati plate, kolika će plata biti minimalna, koliko će se obračunavati doprinosa – mišljenja je Igor Gavran, ekonomski analitičar za BHRT.

Zbog negativnog nataliteta i odlaska mladih postajemo sve starije društvo, u kojem se zbog toga može očekivati samo rast izdvajanja za penzijsko i zdravstveno osiguranje, što takođe nije dobar signal potencijalnim investitorima.

– Dok budemo imali negativne demografske pokazatelje, jednostavno nije za očekivati, a ja ne vidim u godinama i decenijama koje su pred nama, imajući u vidu da se ništa na strateškom planu na tom polju ne dešava, ne vidim u narednim godinama i decenijama uopšte prostor da naš prostor učinimo atraktivnijim za domaće i strane investitore – ističe Aleksandar Čavić, demograf.

Zbog izostanka stranih ulagača zadnjih godina sve značajnija je uloga domaćih privrednika. Njihova ulaganja i reinvestiranje u razvoj poslovanja postaju sve značajniji za budući privredni rast.

– U nekim našim kontaktima sa potencijalnim stranim investitorima uvijek kažemo da je najbolji put konekcija sa nekom domaćom kompanijom, dobro etabliranom, koja već dobro funkcioniše u globalnim lancima snabdijevanja. Da zajednički s tom kompanijom mogu praviti zajednički projekat, novu priču, novu kompaniju, koja se neće osvrtati na takve izjave o Bosni i Hercegovini kao zemlji nad kojom stalno lebdi neka kriza – kaže Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore FBiH.

Direktne strane investicije, zaključno sa 2025. godinom, iznosile su 22,16 milijardi KM. Rekordna je bila, sada već davna 2007. godina, kada su, zahvaljujući privatizaciji velikih državnih preduzeća, strana ulaganja iznosila 2,6 milijardi KM.