Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Od modne piste do trpeze – Zašto luksuzni brendovi sve češće otvaraju restorane
Komentari
Ilustracija (Foto: Pixabay / St33lv0ll1)
Jedan od najnovijih primjera je Dior, koji je sredinom septembra otvorio restoran u centru Milana, u saradnji sa Enricom Bartolinijem, kuvarom sa tri Michelinove zvjezdice.
Restoran je zamišljen kao mjesto u koje se dolazi tokom cijelog dana, od doručka do večere. Na večernjem meniju je petnaestak jela, među kojima i jedno od poznatijih Bartolinijevih – rižoto sa gorgonzolom i cveklom.
Degustacioni meni od pet tanjira košta 150 eura, dok je ponuda za ručak jednostavnija i uključuje salate i sendviče.
Dior, međutim, nije prvi koji je spojio modu i gastronomiju.
Gucci je još ranije otvorio svoje Osterije, među kojima je i restoran u Firenci, u saradnji sa slavnim kuvarom Massimom Botturom.
Bulgari od 2017. godine sarađuje sa trostrukim Michelinovim kuvarom Nicom Romitom, a njegovi restorani danas postoje u više svjetskih gradova, među kojima su Milano, Rim, Pariz, Tokio i Dubai.
Fendi je u Milanu ušao u gastronomiju kroz saradnju sa restoranom Langosterija, dok je Prada kupila istorijsku milansku poslastičarnicu Marchesi. Grupa LVMH, vlasnik brendova kao što su Louis Vuitton i Dior, preuzela je takođe jednu od poznatih milanskih poslastičarnica, Cova.
Louis Vuitton posljednjih godina razvija cijeli gastronomski svijet oko svog brenda. U Milanu je, u saradnji sa porodicom Cerea, vlasnicima restorana Da Vittorio, otvoren projekat u palati Taverna koji uključuje restoran i kafić, u samom centru grada.
Zašto se modne kuće odlučuju na gastronomiju
Jedan od odgovora nalazi se u tome što se promijenio način na koji se doživljava luksuz. Proizvod je i dalje važan, ali sve veću vrijednost ima i ono što mu prethodi i ono što ga prati: ambijent, usluga, atmosfera i iskustvo.
– Brendovi pokušavaju da odu dalje od fizičkog proizvoda i oko njega izgrade iskustvo kojim mogu da ispričaju svoje vrijednosti, estetiku i istoriju. Hrana je postala jedan od načina da to urade – kaže Vittoria Veronesi, direktorica master programa Fashion Experience and Design na Univerzitetu Bocconi u Milanu.
U takvom konceptu restoran nije izdvojeni biznis, već dio identiteta modne kuće. Enterijer, tanjiri, uniforme osoblja, način serviranja, ambalaža, pa čak i logo na pjeni kapućina, sve je osmišljeno tako da pripada istom vizuelnom svijetu.
U kafiću Louis Vuittona u milanskoj ulici Montenapoleone, na primjer, tanjiri nose motive i logo brenda, koji se pojavljuje i na kapućinu i kolačima.
Cijene su, naravno, u skladu sa adresom i brendom: pojedinačni kolač košta 18 eura, a kroasan četiri.
Za modne kuće ovakvi prostori imaju i drugačiju funkciju. U njihov svijet mogu da uđu i ljudi koji možda neće kupiti torbu ili haljinu iz najskuplje kolekcije. Ali nije riječ samo o privlačenju novih kupaca.
Restorani i kafići često su namijenjeni i postojećoj klijenteli, zbog čega se nalaze u okviru prodavnica, u njihovoj neposrednoj blizini ili na najprestižnijim gradskim adresama.
Postoji, naravno, i poslovni razlog. Gastronomija donosi dodatni prihod, a luksuznim kućama omogućava da dio poslovanja razvijaju nezavisno od sezonske prodaje odjeće i aksesoara. Istovremeno, kupac u prostoru brenda provodi više vremena.
Zato se restoran može posmatrati i kao svojevrsni nastavak flagship prodavnice, samo sa drugačijim razlogom za dolazak. Moda, dizajn, umjetnost, gastronomija i kultura nalaze se na istom mjestu.
Društvene mreže dodatno podstiču taj model. Atraktivno jelo, prepoznatljiv logo ili upečatljiv enterijer lako postaju fotografije i videosnimci koje gosti sami objavljuju. Restoran tako dobija i ulogu marketinškog kanala.
Na meniju nema ekstravagancije
Zanimljivo je, međutim, da gastronomija u ovim restoranima često nije posebno eksperimentalna. Naprotiv, na menijima se mogu naći poznata i tradicionalna jela, samo pripremljena od vrhunskih sastojaka.
Enrico Bartolini u svom restoranu sa tri Michelinove zvjezdice eksperimentiše sa ukusima i složenim jelima. U restoranu koji je otvorio sa Diorom, međutim, nalaze se i klasici poput špageta kačo e pepe i brancina na pari sa povrćem.
Sličan pristup ima i Niko Romito u restoranima Bulgari. Na meniju su, između ostalog, parmiđana i tjestenina sa paradajzom, jela koja su jednostavnija, poznata gostima i koja mogu da se jedu bez posebne ceremonije.
– Ko posjećuje restorane modnih brendova traži ljepotu, pažljivu uslugu i prijatno iskustvo, ali uglavnom preferira sigurniju kuhinju, manje usmjerenu na eksperimentisanje – navodi novinarka specijalizovana za gastronomiju i hotelijerstvo Anna Prandoni.
Za kuvare saradnja sa modnim kućama takođe ima svoje prednosti. Brend može da obezbijedi prostor, enterijer, posuđe i kompletan vizuelni identitet, kao i ulaganja koja bi klasičnom restoranu bilo mnogo teže da sam finansira. Kuvar, s druge strane, dobija pristup novoj publici i međunarodnoj vidljivosti.
**Od Milana do Tokija – gastronomija luksuznih brendova osvaja svijet**
Ovaj spoj se zato širi daleko izvan Italije. Louis Vuitton ima restorane i kafiće u Parizu, Dohi, Bangkoku, Osaki i drugim gradovima.
Tiffany ima svoj Blue Box Café u New Yorku. Gucci Osteria postoji u Firenci, Beverly Hillsu, Tokiju i Seulu. Dior je gastronomski koncept razvio i u svom istorijskom sjedištu u Parizu, gdje je restoran Monsieur Dior povjerio kuvaru Jeanu Imbertu.
Posebno važno tržište postala je Azija, gdje se posljednjih godina otvara sve više restorana povezanih sa velikim luksuznim brendovima.
Italija je, naravno, prirodno mjesto za ovaj spoj. A Milano, kao jedna od svjetskih prijestonica mode, u tome ima posebno mjesto.
Armani već godinama ima svoj kafić i restoran u gradu, gdje je brend prisutan u detaljima, od papirnih ubrusa do čokoladice koja se služi uz kafu.
Modne kuće tako postepeno šire prostor u kojem komuniciraju sa svojim klijentima. Umjesto da se susret završi kupovinom, on može da se nastavi uz kafu, ručak ili večeru.
Luksuz se na taj način sve manje vezuje samo za ono što kupujemo, a sve više za mjesta na kojima boravimo i iskustva koja pamtimo.
Ako je nekada modna revija bila način da brend pokaže svoju novu kolekciju, danas se dio te priče može odvijati i za stolom, uz tanjir, čašu vina ili šoljicu kafe.
Tagovi:
Univerzitet Bokoni u Milanu
Dior
Gucci
Bulgari
Guči
Fendi
Prada
LVMH
Luj Viton
Tifany
Armani
Monsieur Dior
Guči Osterija
Langosterija
Enrik Bartolini
Masimo Boturo
Niko Romito
Vitoria Veronezi
Žan Imber
restorani modnih brendova
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.