Od e-faktura do automatizovane poreske kontrole: Šta reforma javnih finansija donosi privredi Crne Gore?

Crna Gora bi u periodu do 2031. godine trebalo da napravi novi korak u digitalizaciji javnih finansija, što će se direktno odraziti i na poslovni sektor. Nacrt Programa reforme upravljanja javnim finansijama za period 2027 - 2031. predviđa uvođenje sistema e-faktura, napredniju analizu poreskih rizika, veće korišćenje administrativnih podataka, digitalizaciju carinskih procedura i unapređenje sistema javnih nabavki.

Jedna od konkretnih novina biće uspostavljanje sistema e-fakture, koji bi trebalo da bude operativan do kraja 2028. godine. Poreska uprava je određena kao nadležna institucija, dok je za realizaciju ove aktivnosti planirano 500.000 EUR iz zajma Svjetske banke i budžeta Crne Gore. Sistem treba da bude usklađen sa standardima i zakonodavstvom Evropske unije.

Za kompanije to znači dalju digitalizaciju procesa fakturisanja i finansijske administracije, ali i promjenu načina na koji će podaci o poslovnim transakcijama biti dostupni poreskoj administraciji. Program e-fakture nije izdvojen kao izolovana mjera, već je dio šireg plana digitalizacije sistema upravljanja prihodima.

Posebno značajan dio reforme odnosi se na razvoj sistema za analizu poreskih rizika. Poreska uprava planira proširenje sistema za skladištenje podataka i analitičkih alata, uz uključivanje dodatnih izvora podataka iz različitih administrativnih sistema. Cilj je razvoj automatizovane analize rizika i preciznije usmjeravanje inspekcijskih i kontrolnih aktivnosti. Za ovu aktivnost predviđeno je milion eura.

Program predviđa i jačanje kapaciteta za otkrivanje neprijavljenih prihoda i analizu porijekla imovine. Istovremeno, planirano je unapređenje saradnje Poreske uprave sa organima za sprovođenje zakona i pravosuđem.

Drugim riječima, reforma predviđa pomjeranje od modela koji se u velikoj mjeri oslanja na klasične kontrole ka sistemu u kojem će se poreski obveznici i transakcije analizirati kroz veći broj međusobno povezanih podataka. Program pritom predviđa tretman poreskih obveznika zasnovan na riziku i dalje širenje korišćenja administrativnih podataka nakon 2028. godine.

To za privredu znači da će kvalitet, konzistentnost i pravovremenost finansijskih i poreskih podataka postajati sve važniji dio poslovanja.

Uvođenje e-faktura prati i planirano uspostavljanje sistema za međunarodnu administrativnu saradnju u oblasti oporezivanja, dok će Uprava carina raditi na implementaciji IT sistema kompatibilnih sa EU, uključujući AES, ICS2 i EMCS. Za ova tri sistema predviđeno je ukupno 3,1 mil EUR.

Ove promjene su posebno značajne za kompanije koje posluju sa inostranstvom, imaju prekogranične tokove robe ili su dio međunarodnih poslovnih lanaca.

Program predviđa da se nakon 2028. godine dalje razvija digitalna infrastruktura, uključujući e-invoice sisteme i platforme za međunarodnu administrativnu saradnju, sa ciljem dugoročnog usklađivanja sistema upravljanja prihodima sa standardima EU.

Promjene se očekuju i u javnim nabavkama, što je od neposrednog interesa za kompanije koje posluju sa državom i javnim institucijama.

U elektronskom sistemu javnih nabavki CEJN planirano je uvođenje funkcionalnosti automatskog otkrivanja rizika, odnosno "crvenih zastavica". Aktivnost je planirana za 2027. godinu i procijenjena na 200.000 eura. Program istovremeno predviđa unapređenje korišćenja podataka iz postupaka javnih nabavki i jačanje mehanizama za identifikaciju nepravilnosti.

Kao jedan od pokazatelja konkurencije postavljen je cilj da prosječan broj ponuđača po postupku bude povećan sa tri u 2026. na 3,2 u 2031. godini. Udio riješenih žalbi trebalo bi da poraste sa 94% na 97%.

Za privredne subjekte koji učestvuju na tenderima to znači da će se procesi sve više oslanjati na elektronsku obradu podataka i analitičke alate za praćenje nepravilnosti.

Program posebnu pažnju posvećuje fiskalnim rizicima koji proizlaze iz poslovanja privrednih društava u vlasništvu države.

Ministarstvo finansija već je počelo razvoj metodologije za procjenu tih rizika i izradu agregatnog izvještaja o poslovanju državnih kompanija. Planirano je da se izvještaj redovno ažurira, uz širenje obuhvata podataka. Državna preduzeća bi trebalo da imaju jasnije obaveze izvještavanja, uključujući dostavljanje godišnjih i višegodišnjih finansijskih planova i redovnih izvještaja o poslovanju Ministarstvu finansija.

Planiran je i razvoj informacionog sistema za prikupljanje i obradu finansijskih podataka tih kompanija, kao i jačanje kapaciteta za finansijsku analizu i procjenu fiskalnih rizika.

Još jedna reforma koja može imati dugoročan efekat na poslovno okruženje jeste prelazak javnog sektora sa gotovinskog na obračunsko računovodstvo.

Uvođenje obračunskog računovodstva trebalo bi da unaprijedi transparentnost i kvalitet finansijskog izvještavanja, posebno kroz bolje informacije o imovini, obavezama i fiskalnim rizicima. U pripremi je novi informacioni sistem za računovodstvo javnog sektora, čiji razvoj treba da bude praćen testiranjem i postepenim uvođenjem kod subjekata javnog sektora.

Istovremeno, Program upozorava da postojeći informacioni sistemi javnih finansija još nijesu u potpunosti interoperabilni. Njihova fragmentacija trenutno ograničava razmjenu finansijskih podataka između institucija i sveobuhvatnu analizu javne potrošnje.

Za realizaciju Akcionog plana za 2027. i 2028. godinu procijenjeno je najmanje 19 mil EUR. Najveći dio odnosi se na drugi stub reforme - izvršenje budžeta, gdje je za informacione sisteme procijenjeno oko 11 miliona. Za računovodstvo, praćenje i finansijsko izvještavanje predviđeno je oko 6,7 mil EUR, takođe prvenstveno za razvoj digitalnih sistema.

Program tako pokazuje da će se naredna faza reforme javnih finansija u velikoj mjeri oslanjati na digitalizaciju, povezivanje podataka i automatizovanu analizu.

Za privredu je najvažnija poruka da se odnos kompanija sa državom postepeno pomjera ka digitalnom modelu - od izdavanja i obrade faktura, preko poreskog izvještavanja i carinskih procedura, do učešća u javnim nabavkama. Istovremeno, veće korišćenje podataka i analiza rizika trebalo bi da omogući Poreskoj upravi i drugim institucijama ciljanije kontrole i efikasnije praćenje usklađenosti poslovanja.