Google, AI ili farmaceut? Gdje roditelji traže savjete kada se dijete razboli

Početak školske godine za mnoge roditelje znači i povratak uobičajenim dječijim infekcijama. Temperatura, kašalj, začepljen nos i prehlada često se pojave već nakon prvih sedmica boravka među vršnjacima.

Djeca u prosjeku imaju između pet i osam prehlada godišnje, pa roditelji u takvim situacijama sve češće prvo posežu za Googleom, umjetnom inteligencijom, roditeljskim grupama ili TikTokom.

Za nekoliko minuta mogu pronaći desetine savjeta o snižavanju temperature, lijekovima, doziranju ili tome kada dijete treba odvesti ljekaru.

Upravo tu, međutim, postaje važna razlika između opće informacije i stručnog savjeta koji uzima u obzir konkretno dijete, njegovu dob i težinu, simptome, terapiju koju eventualno koristi i moguće rizike.

Zdravstvena pismenost sve je važnija tema, a njome se bavi i Međunarodna farmaceutska federacija (FIP).

Njeno istraživanje iz 2025. godine obuhvatilo je 149 farmaceuta iz 52 zemlje. Čak 72 posto ispitanih učestvovalo je tokom prethodne godine u javnozdravstvenim inicijativama, najčešće onima koje su se odnosile na sigurnost i pravilnu primjenu lijekova, zarazne bolesti i vakcinaciju te upravljanje hroničnim bolestima.

FIP farmaceute vidi kao lako dostupne zdravstvene stručnjake koji mogu pomoći građanima da bolje razumiju informacije o zdravlju i lijekovima.

Svjetska zdravstvena organizacija za preplavljenost informacijama, među kojima se šire i netačne ili obmanjujuće tvrdnje, koristi termin "infodemija".

Roditeljima je taj fenomen dobro poznat. Jedan video preporučuje određeni sirup, drugi govori o "prirodnom antibiotiku", treći savjetuje visoke doze vitamina, dok pretraživač nudi čitav niz međusobno različitih odgovora.
Nastavak vijesti ispod oglasa

- Informaciju danas možemo pronaći gotovo svuda. Stručna procjena pomaže da utvrdimo da li je ona tačna, relevantna i sigurna za konkretnog pacijenta - kaže prim. mr. ph. Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije FBiH.

Problem, međutim, nije nužno u tome što je svaka informacija dostupna na internetu pogrešna. Mnogo češće problem predstavlja nedostatak konteksta.

Dva lijeka različitog naziva, naprimjer, mogu sadržavati istu aktivnu supstancu. Roditelj koji ih kombinuje može tako nenamjerno dati djetetu istu supstancu dva puta.

Doziranje lijeka može zavisiti od tjelesne težine, dok određeni lijek može biti neodgovarajući zbog druge terapije, alergije ili zdravstvenog stanja.

- AI i drugi digitalni alati mogu biti dobar početak za informisanje. Rizik nastaje kada opći odgovor sa ekrana postane individualni zdravstveni savjet - navodi Crnogorac.

Ovakve svakodnevne situacije otvaraju i šire pitanje uloge farmaceuta u zdravstvenom sistemu.
Nastavak vijesti ispod oglasa

Iako važeći propisi u Federaciji BiH apotekarsku djelatnost prepoznaju kao dio zdravstvene zaštite, prostor za snažnije zakonsko prepoznavanje savremene uloge farmaceuta i dalje postoji.

U evropskim zdravstvenim sistemima farmaceuti sve češće učestvuju u praćenju terapije, prevenciji, ranom prepoznavanju zdravstvenih rizika, podršci pacijentima s hroničnim bolestima i upućivanju pacijenata drugim zdravstvenim profesionalcima.

Zbog toga bi jasnije definisanje njihovih kompetencija i usluga u okviru primarne zdravstvene zaštite moglo omogućiti bolje korištenje znanja farmaceuta, ali i učiniti stručnu pomoć dostupnijom građanima.

- Apoteka je jedno od najdostupnijih mjesta zdravstvenog sistema. Farmaceut može pomoći da se lijek koristi pravilno i prepoznati trenutak kada samoliječenje treba završiti, a pacijenta uputiti ljekaru - ističe Crnogorac.

Malo je vjerovatno da će roditelji prestati pretraživati simptome na Googleu, pitati AI ili gledati zdravstvene savjete na društvenim mrežama.

Važnije je zato znati gdje završava opća informacija, a počinje odluka koja može direktno utjecati na zdravlje djeteta.

- Tehnologiju ne treba posmatrati kao protivnika. Ona može pomoći ljudima da se bolje informišu, ali odluke o lijeku moraju uzeti u obzir konkretnu osobu - zaključuje Crnogorac.

Komora magistara farmacije FBiH

Marin Crnogorac

dječije bolesti

vještačka inteligencija

zdravstvena pismenost