Ugovor još nije zaključen: Šta koči Južnu interkonekciju

Rok za potpisivanje ugovora između Vlade Federacije BiH i američke kompanije AAFS Infrastructure & Energy u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska istekao je još u junu, a i dalje nema naznaka da bi ugovor uskoro mogao biti potpisan.

– Na temu Južne interkonekcije i obaveza koje su proistekle iz izmjena Zakona o gasovodu Južna interkonekcija ništa se nije desilo. Te aktivnosti su zamrle. Da li se čeka neki povoljniji trenutak? Može se naslutiti da ova američka kompanija želi da uključi Vladu Federacije BiH u ugovor koji se odnosi na finansiranje i da Vlada Federacije BiH bude garant neke buduće potrošnje. Govori se da američka kompanija ne može da dobije kredit jer nema obezbijeđenu potrošnju gasa i sada do mene dolazi priča da se od Vlade FBiH traži da to bude trojni sporazum – američka kompanija, Vlada Federacije i neki budući kreditor. To bi bila omča oko vrata – rekao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i bivši direktor kompanije BH-Gas Sarajevo.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić u nekoliko navrata je rekao da će ugovor biti potpisan.

Krajem jula naveo je da je dokument u završnoj fazi, a polovinom avgusta u Vladi FBiH održan je sastanak sa predstavnicima američke kompanije.

Nakon sastanka saopšteno je da se usaglašavaju detalji ugovora, ali on do danas nije potpisan.

Osim što nije potpisan ugovor sa američkom kompanijom, BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međudržavni sporazum koji se odnosi na ovaj projekt.

O dokumentu bi uskoro trebalo da odlučuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ali je neizvjesno da li će sporazum biti ratifikovan tokom ovog mandata.

Pojedini političari iz Federacije BiH koji učestvuju u vlasti na nivou BiH pozvali su koalicione partnere i opoziciju da sporazum ne bude potpisan dok se ne dobije jasnija slika plana američke administracije u vezi sa imenovanjem visokog predstavnika, njegovim ovlaštenjima i pitanjem državne imovine.

Upravo bi državna imovina mogla predstavljati jednu od najvećih prepreka realizaciji Južne interkonekcije.

Problem je otvoren neposredno nakon što su oba doma Parlamenta FBiH usvojila izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska.

Visoki predstavnik u BiH ranije je donio zakon kojim je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom. Budući da bi približno 30 odsto trase gasovoda trebalo da prolazi preko takve imovine, još nije jasno na koji način će ovo pitanje biti riješeno.

Realizacijom Južne interkonekcije sa Hrvatskom Bosna i Hercegovina bi dobila alternativni pravac snabdijevanja gasom.

Gasovod bi išao iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH bi ulazio kod Posušja. Trasa bi se dalje pružala prema Tomislavgradu, Šuici, Kupresu, Bugojnu i Novom Travniku.

Drugi pravac vodio bi od Posušja preko Gruda i Širokog Brijega do Mostara, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te prema Čapljini. Planiran je i dodatni pravac Kladanj – Tuzla.

Osim gasovoda, planirana je izgradnja gasnih elektrana jer predviđeni kapacitet interkonekcije znatno premašuje sadašnju potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.