Novi stub penzionog sistema u RS: Radnici bi imali lični penzijski račun
Ilustracija (Foto: rangizzz/shutterstock.com)
Ideja je da svaki radnik ima svoj lični račun, da u svakom trenutku može da vidi koliko je novca uplaćeno i koliko je ušteđeno za njegovu buduću penziju.
Može li Republika Srpska napraviti model koji će istovremeno zaštititi radnika, biti prihvatljiv poslodavcima i pomoći stabilizaciji penzionog sistema?
Direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić rekao je za RTRS da je ova ideja dobra i da se pokazala kao pozitivna praksa u nekim zemljama okruženja i najvećem broju zemalja Evropske unije.
- Taj takozvani drugi stub je na neki način dopunski stub koji podrazumijeva izdvajanje i kapitalizovanje tih izdvajanja. Dio plaća poslodavac, dio je u obavezi da izdvaja sam osiguranik, odnosno radnik iz svog neto iznosa ličnog dohotka. Na taj način on praktično štedi za budućnost - rekao je Milić.
On je istakao da bi se ta sredstva akumulirala duži niz godina i davala na upravljanje određenim investicionim fondovima kojima upravljaju društva za upravljanje fondovima.
- Ta sredstva bi trebalo da se kapitalizuju, odnosno da se oplode kroz ulaganja u različite investicione projekte ili trgovinu na tržištima hartija od vrednosti - rekao je Milić.
Predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković rekao je da je za provođenje ove ideje u djelo potrebno poboljšati standard radnika i da bi stopu izdvajanja trebalo da definiše Republika.
- Zamislite da neko prima najnižu platu od 1.100 KM i da na tu platu još dodatno izdvaja za fond, odnosno za drugi stub, a tu penziju će možda uživati za 30 godina. To je teško u ovom momentu očekivati. Zato kažem da moramo mijenjati svijest i edukovati, informisati građane, da se mora razmišljati na takav način, kao što se razmišlja u zemljama zapadne Evrope - pojasnio je Stanković za RTRS.
On je naveo da je prvi stub penzionog osiguranja minimum, a da bi sredstva iz drugog stuba bila lični račun i lična štednja radnika.
- Da radnik zna ako bude uplaćivao četiri do pet odsto svoje plate, da će na kraju, pored redovne penzije, imati i tu dodatnu u tolikom iznosu. Samo u takvim uslovima te stvari se mogu rješavati. S druge strane, ako je nešto prepušteno kao preporuka ili nešto što nije obavezujuće, to ne može da funkcioniše. Јedino kad nešto bude propisano, kad Republika Srpska propiše, može se i poštovati, jer imamo zaštitne mehanizme kod inspekcijskih i sudskih organa da se to ostvari - naveo je Stanković.
On smatra da da bi ta sredstva trebalo da se izdvajaju iz dobiti poslovnih subjekata, jer bi poslodavac na taj način poslao pozitivnu poruku radnicima i zadržavo ih kod sebe.
- Ima preduzeća koja uplaćuju i dodatno zdravstveno osiguranje, pa tako, između ostalog, zadržavaju radnika koji ima određenu sigurnost i kaže "važnije mi je to nego da mi poveća platu za 100 ili 200 KM" - pojasnio je Stanković.
Tagovi:
Mladen Milić
Goran Stanković
lična penzijska štednja
lični račun za penziju
penzija
štednja za penziju
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora