BiH još bez energetskog i klimatskog plana, regionu potrebna 151 mlrd EUR

Zemljama jugoistočne i istočne Evrope biće potrebno oko 151 milijardu EUR investicija kako bi sprovele svoje nacionalne energetske i klimatske planove (NEKP) do 2030. godine, od čega većina mora doći iz privatnog sektora, ocjenjuje se u izvještaju Energetske zajednice.

– Zaključci pokazuju da, iako je politički okvir za tranziciju uglavnom uspostavljen, fokus sada mora da se pomjeri sa planiranja na sprovođenje, uz podršku značajnih javnih i privatnih investicija – navodi se u analizi Energetske zajednice zasnovanoj na procjeni sadržaja prvih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, koji postavljaju puteve ka ostvarivanju ciljeva za 2030. godinu, i na prvim nacionalnim izvještajima o napretku, koji mjere njihovu dosadašnju primjenu.

Vlade regiona procijenile su da će za sprovođenje NEKP-a biti potrebna 151 milijarda EUR investicija. U izvještaju se napominje da je taj iznos zasnovan na djelimičnim informacijama dostupnim u NEKP-ima i da bi trebalo da se koristi kao opšti pokazatelj približnog obima kapitala potrebnog za održavanje i modernizaciju energetskog sektora, uz istovremeno napredovanje u dekarbonizaciji u drugim oblastima.

– Očekuje se da će javno finansiranje pokriti samo od deset do 30 odsto ovog iznosa, zbog čega je neophodna mobilizacija privatnog kapitala – ocjenjuje se u izvještaju.

Nacionalni planovi uglavnom prepoznaju privatni sektor kao glavni izvor finansiranja, ali u mnogim slučajevima tek treba da se utvrde konkretni izvori, posebno u pogledu očekivane podrške donatora ili međunarodnih finansijskih institucija. Zbog toga je, kako se zaključuje, potrebno da se naredni NEKP-i od političkih dokumenata razviju u investicione mape puta.

– Povezivanjem ciljeva sa konkretnim projektima, realnim procjenama troškova i strategijama finansiranja, budući planovi mogu pružiti snažniju osnovu vladama, investitorima i razvojnim partnerima da usmjere resurse ka infrastrukturi i tehnologijama potrebnim za tranziciju – ocjenjuje se u izvještaju.

Kada su u pitanju energija sunca i vjetra, u izvještaju se navodi da su kapaciteti povećani tokom prethodnih godina i da su vlade regiona u svojim planovima postavile ambiciozne ciljeve za dalji rast udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije.

– Ipak, obnovljivi izvori još nemaju značajno mjesto u transportu, dok će sektor grijanja zahtijevati mnogo bržu primjenu modernih, niskougljeničnih rješenja, jer tradicionalna upotreba biomase postepeno opada – ocjenjuje se.

Ciljevi energetske bezbjednosti u nacionalnim planovima najčešće su povezani sa diverzifikacijom izvora i smanjenjem zavisnosti od uvoza, ali nedostaju mjerljivi ciljevi, jasni prioriteti i povezanost sa konkretnim politikama.

– Malo planova adekvatno se bavi sposobnošću suočavanja sa ograničenim ili prekinutim snabdijevanjem, pa su potrebne snažnije veze između NEKP-a i nacionalnog planiranja pripremljenosti za rizike i vanredne situacije – navodi se u izvještaju.

Ocjenjuje se da je devet zemalja jugoistočne i istočne Evrope, koje žele postati članice EU, u velikoj mjeri postavilo temelje za energetsku tranziciju kako bi ostvarile dekarbonizaciju usklađenu sa ciljevima EU.

– Kao ugovorne strane Ugovora o Energetskoj zajednici, one su pravno obavezne da to učine kroz reforme u okviru priprema za ubrzanu integraciju u energetsko tržište EU – navodi se u izvještaju.

Dodaje se da će ukupno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u ovim zemljama do 2030. godine iznositi 60,9 odsto u poređenju sa nivoom iz 1990. godine.

Ocjenjuje se da su nacionalni planovi dovoljno ambiciozni i detaljni u mapiranju puta, da predlažu važne mjere za ubrzanje energetske tranzicije i da je dekarbonizacija energetskog sektora potvrđena kao ključna za postizanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine, ali da potencijal regionalne saradnje nije u potpunosti iskorišten.

Takođe se nedovoljno primjenjuje princip energetske efikasnosti na prvom mjestu, što bi moglo smanjiti troškove tranzicije. U planove nisu dovoljno integrisana ni pitanja pravedne tranzicije, koja su neophodna kako bi energetska tranzicija bila socijalno pravedna i inkluzivna, posebno za pogođene radnike, zajednice i regione.

U dokumentu se ocjenjuje da su neke zemlje na dobrom putu da ispune svoje obaveze, dok druge moraju hitno početi sprovođenje nacionalnih planova.

Ugovorne strane Energetske zajednice, kao i članice EU, imaju obavezu da svake dvije godine podnose izvještaj o napretku u sprovođenju NEKP-a. Na taj način utvrđuje se da li su na putu ka ostvarivanju energetskih i klimatskih ciljeva, procjenjuje koje su politike bile efikasne, a koje nisu, te na vrijeme uočavaju nedostaci i prilagođavaju mjere u oblastima u kojima napredak nije zadovoljavajući.

Prvi izvještaji o napretku obuhvataju 2022. i 2023. godinu, kada je većina NEKP-a još bila u razvoju, a mnoge strukturne reforme, politike i investicione mjere u fazi planiranja. Zbog toga podaci prijavljeni 2025. godine pokazuju gdje su se zemlje nalazile prije početka pune primjene planova.

Sekretarijat Energetske zajednice zadužen je da procjenjuje NEKP-e i prati njihovo sprovođenje. Ovo je prvi izvještaj koji obuhvata procjenu sedam nacionalnih planova koje su usvojile Albanija, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Ukrajina, kao i izvještaje o napretku koje su podnijele Albanija, Gruzija, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Ukrajina i teritorija Kosova i Metohije.

Ugovorne strane treba da nacrte novih NEKP-a za period od 2030. do 2040. godine dostave do početka 2028, a konačne planove do 1. januara 2029. godine.

– Budući NEKP-i trebalo bi da ojačaju sprovođenje principa energetska efikasnost na prvom mjestu, ubrzaju primjenu obnovljivih izvora energije, posebno u transportu, grijanju i hlađenju, sistematičnije integrišu pitanja pravedne tranzicije, pruže pouzdaniju analizu i ciljeve u vezi sa energetskim siromaštvom i pristupačnošću te bolje odražavaju ulogu i očekivane efekte određivanja cijena ugljenika u modeliranju i izboru investicija – ističe se u izvještaju.

Bosna i Hercegovina nije obuhvaćena procjenom usvojenih nacionalnih planova jer još nije usvojila i dostavila konačan NEKP. Zemlja je dostavila nacrt i dopunjeni opisni dio dokumenta, ali i dalje nedostaje kompletna analitička komponenta potrebna za procjenu planiranih mjera, investicija i ostvarivanja ciljeva do 2030. godine.