NavMenu

Pregovori MOL-a i Gasproma napreduju, ishod ne zavisi od Srbije

Izvor: Politika Ponedjeljak, 17.08.2026. 12:40
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock/dr Igi)
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da pregovori MOL-a i Gaspromnjefta o prodaji većinskog ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS) napreduju i da "u tim pregovorima Srbija nije prepreka", ali da ishod ne zavisi od nas.

- Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je razgovore sa predsednikom Rusije i premijerom Mađarske o pitanju NIS-a. Nadamo se skoroj finalizaciji dogovora između ruske i mađarske strane, koje treba da dobije i odobrenje OFAK-a. Takav ugovor predstavljao bi trajno i održivo rešenje za NIS, koji sada posluje u velikoj neizvesnosti, od meseca do meseca, a naravno da smo spremni za druge opcije, u slučaju nepovoljnijih ishoda, kako bismo zaštitili interese naše države - rekla je Đedović Handanovićeva za Politiku.

Na pitanje zašto je ADNOK odustao od NIS-a, Đedović Handanović je rekla da je ADNOK bio zainteresovan da uđe u vlasništvo kao manjinski akcionar u NIS-u, ali tek pošto bi MOL otkupio paket od 56 odsto akcija od Gazpromnjefta.

- Naš je stav kao države je da bi ulazak ADNOK-a bio dobar za NIS i stojimo pri tom stavu - kazala je Đedović Handanovićeva.


Na pitanje koliko nizak vodostaj Dunava utiče na dopremanje uglja iz uvoza za domaće TE, ali i na privrednu proizvodnju, kazala je da je nizak vodostaj ozbiljno poremetio lance snabdevanja naftom i naftnim derivatima u čitavom regionu.

- Prema procenama, može da stigne svega 25 do 30 odsto planiranih količina, što čini situaciju veoma izazovnom. Bez obzira na sve izazove, kojih ima mnogo, za sada uspevamo da obezbedimo dovoljno goriva i da sačuvamo sigurnost snabdevanja -dodala je ministarka.


Bistrica će biti ključna za energetsku sigurnost Srbije

Ministarka je ocenila i da reverzibilna hidroelektrana (RHE) Bistrica predstavlja jedan od najznačajnijih strateških energetskih projekata Srbije i da će taj projekat obezbediti sigurno snabdevanje električnom energijom.

Ona je za Politiku izjavila da će pripremni radovi početi ove godine, a radovi na glavnom postrojenju krajem sledeće godine uz poštovanje svih zahteva Japanske agencije za međunarodnu saradnju, sa kojom iduće godine Srbija treba da potpišemo ugovor o zajmu za realizaciju tog projekta.

- Vlada Srbije je od marta 2026. godine do sada donela pet rešenja o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti na teritoriji opština Nova Varoš, Priboj i Prijepolje. EPS je dosad podneo blizu 300 predloga za eksproprijaciju, koji obuhvataju ukupno 1.242 parcele na teritoriji katastarskih opština u Novoj Varoši i Priboju. Postupci eksproprijacije uveliko traju i veliki broj rešenja je već izdat - izjavila je Đedović Handanović.

Po njenim rečima, reverzibilne hidroelektrane su skladišta električne energije u kojima se čuvaju viškovi struje koji mogu da se iskoriste u momentima kada nastupi nestašica i na taj način omoguće nesmetano funkcionisanje energetskog sistema.

- Da nismo imali RHE Bajina Bašta, rehabilitovanu u protekle dve godine i u punom kapacitetu ovog leta, u ovoj situaciji sa niskim vodostajem Dunava imali bismo velike probleme sa snabdevanjem - rekla je ministarka.

Izgradnja RHE Bistrica planirana je na području Zlatiborskog okruga, u sistemu reke Uvac, uz povezivanje sa postojećim hidroenergetskim sistemom na Uvcu i Limu.

Projekat obuhvata izgradnju četiri pumpno-turbinske jedinice, ukupne instalisane snage od oko 661 megavat, dok se očekuje godišnja proizvodnja električne energije od oko 1.600 gigavat-sati.


Fotografije:
Opis:
Osnovni podaci o projektu RHE “Bistrica”:
- nasuta brana “Klak” visine 95 m i dužine u kruni 215 m;
- akumulacija “Klak” ukupne zapremine 108.600.000 m3;
- derivacioni tunel dužine 6.086 m i prečnika 8,05 m;
- sifon dužine 860,7 m i prečnika 6,60 m;
- vodostan visine 95 m i prečnika 25 m;
- 2 nadzemna cevovoda dužine 730 m i prečnika 5,25 m;
- 2 podzemna cevovoda dužine 248 m i prečnika 4,40 m;
- mašinska zgrada sa 4 Francis turbine;
- nominalna snaga elektrane 656 MW;
- prosečna godišnja proizvodnja 1.400 GWh. (https://www.energoprojekt.rs/)
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.