Tužbe zbog planiranih vjetroelektrana u Glamoču: "Nisu uzeti u obzir svi negativni uticaji"

Centar za životnu sredinu je Kantonalnom sudu u Sarajevu podnio dvije povezane tužbe protiv dva rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma za projekte vjetroelektrana. Radi se o planiranim projektima VE "Slovinj" kapaciteta 138 MW i VE "Dževa" kapaciteta 46 MW na teritoriji opštine Glamoč, za koje je Federalno ministarstvo okoliša i turizma donijelo rješenja da nije potrebna detaljna procjena uticaja na životnu sredinu.

Centar za životnu sredinu istakao je u tužbama činjenicu da u dokumentaciji koja je prethodila ovim rješenjima nisu uzeti u obzir svi negativni uticaji koji su trebali biti uzeti u obzir, kao i da dokumentacija ne prikazuje stvarno činjenično stanje.

"Kumulativni uticaj ovih projekata sa drugim postojećim i odobrenim projektima nije bio prikazan u mjeri koja bi omogućila Ministarstvu da donese pravilnu i zakonitu odluku. Mnoga pitanja su ostala neodgovorena, usljed čega Ministarstvo nije moglo da primijeni podzakonski propis u donošenju svoje odluke", istakla je Sonja Kosanović, pravnica Centra za životnu sredinu.

Ona je napomenula i da se u konkretnom slučaju radi o tzv. fragmentaciji projekta, koja se koristi kao praksa investitora širom svijeta da bi se prikazali manji negativni uticaji i samim tim zaobišle strože mjere procjene uticaja na životnu sredinu i skratile procedure.

"Fragmentacija projekata je već dobro poznat sistem i to nisu izmislili domaći investitori. Radi se o situacijama gdje isti ili povezani investitori jedan veliki projekat razdvajaju na više manjih, "prihvatljivijih" projekata, kako bi mogli izbjeći obavezu detaljne procjene uticaja na životnu sredinu. U evropskoj sudskoj praksi ovakvo izigravanje zakona već je odavno prepoznato i sankcionisano, a u naučnoj literaturi su utvrđeni kriterijumi po kojima se procjenjuje da li se više manjih ili umjerenih projekata može posmatrati kao jedan veliki projekat, i u skladu s tim i vršiti ocjena dokaza u upravnom postupku. Na primjer, ako su postupci za te projekte pokrenuti istovremeno ili u kratkom vremenskom razmaku, ako su investitori međusobno povezani ili se radi o jednom investitoru, ako se tehnička dokumentacija zasniva na izuzetno sličnom ili čak istom opisu, mjerama i prikazu uticaja, ako su projekti funkcionalno povezani, te ako se nalaze u blizini jedan od drugog, onda vrlo vjerovatno pred sobom imate slučaj fragmentacije projekta".

Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu dodaje kako je lokacija predmetnih projekata u potpunosti zanemarena.

"Studija uticaja ovih vjetroelektrana je, po našem mišljenju, bila obavezna za ovih ukupno 31 vjetroagregat, jer se ipak radi o visokovrijednom području. Procjena uticaja na ptice i šišmiše je neophodna, a posebno imajući u vidu da je Glamočko polje važna tačka na tzv. Jadranskom migratornom putu ptica, što je i dokazano brojnim nalazima stručnjaka o prisustvu npr. stepskog sokola, modrovrane i drugih rijetkih i vrijednih vrsta. Pored toga, lokalitet se nalazi u jedinstvenom krškom području, te bi uticaji na podzemlje, posebno podzemne vode, morali biti detaljno i stručno obrađeni. Sve ovo su razlozi zbog kojih smo se odlučili za sudske korake, ne kako bismo ovaj projekat blokirali ili "obarali", nego kako bismo pokušali uvesti reda u proces ishodovanja dozvola, koji previše liči na loša iskustva koja smo onomad imali sa "šakom i kapom" dodijeljenim koncesijama i dozvolama za hidroenergetske projekte".

Ostaje da se vidi da li će Kantonalni sud u Sarajevu pratiti evropsku (i međunarodnu) sudsku praksu, te odlučiti u skladu sa tužbenim zahtjevima Centra za životnu sredinu, a samim tim spriječiti da se na teritoriji Kantona 10 projekti provode stihijski i bez adekvatne procjene uticaja na okoliš.

Centar za životnu sredinu Banja Luka

Kantonalni sud u Sarajevu

Federalno ministarstvo okoliša i turizma Sarajevo

VE Slovinj

VE Dževa

Sonja Kosanović

Nataša Crnković

gradnja vjetroelektrana u Glamoču

projekti vjetroelektrana u Glamoču