Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Altman: Vještačka inteligencija postala pametnija od ljudi, ušli smo u singularnost
Komentari
(Foto: Unsplash/Rolf van Root)
Singularnost se opisuje kao
prekretnica posle koje će vještačka inteligencija opšte namjene biti
sposobna da nadmaši i najveće ljudske umove.
U takvom scenariju, buduća naučna otkrića i tehnološki razvoj u velikoj mjeri bili bi djelo mašina, a ne ljudi.
Prema riječima Sema Altmana, suosnivača i direktora kompanije OpenAI, taj proces je već započeo.
-
Mi smo sada u singularnosti. Ovo je taj trenutak - rekao je Altman
nedavno u jednom podkastu, ocijenivši da je riječ o "nevjerovatno
pozitivnom i dobrom trenutku za svijet".
Altman
nije jedini predstavnik tehnološke industrije koji iznosi takvu ocjenu.
Ilon Mask, direktor kompanija Tesla i Spejs-Iks, početkom godine je na
društvenoj mreži Iks napisao: "Ušli smo u singularnost."
Ipak, Mask je istovremeno i jedan od najoštrijih kritičara nekontrolisanog razvoja vještačke inteligencije.
Više
puta je upozoravao da bi ona mogla biti opasnija od nuklearnog oružja i
da bi čovječanstvo, bez odgovarajućih mjera zaštite, moglo da izgubi
kontrolu nad sopstvenom tehnologijom.
Šta je tehnološka singularnost?
Pojam
tehnološke singularnosti označava trenutak u kojem tehnološki razvoj
postaje toliko brz da ga ljudi više ne mogu predvidjeti niti
kontrolisati.
Ovu ideju je šezdesetih godina
prošlog vijeka popularizovao britanski matematičar Irving Džon Gud, koji
je pretpostavio postojanje "ultrainteligentne mašine" sposobne da
neprestano unapređuje sopstvenu inteligenciju. Takav proces, poznat kao
"eksplozija inteligencije", mogao bi da učini ljudsku inteligenciju
sporednom.
Koncept je devedesetih godina
dodatno razvio matematičar i pisac Vernor Vindž, dok je američki
futurista Rej Kurcvajl procijenio da bi singularnost mogla da nastupi
2045. godine. Sa druge strane, Dario Amodei, direktor kompanije
Anthropic, smatra da bi do toga moglo doći već 2027.
Revolucija ili postepena promjena
Prema
klasičnom shvatanju, tehnološka singularnost još nije nastupila.
Najsavremeniji sistemi, poput modela na kojima se zasniva ChatGPT,
izuzetno su uspješni u pojedinim zadacima, ali i dalje zavise od
ljudskog nadzora. Oni ne stvaraju samostalno nove naučne oblasti niti se
bez ljudske intervencije neprekidno usavršavaju.
Ipak,
granica između sadašnjih mogućnosti i onoga što se naziva singularnošću
postaje sve manje jasna. Altman smatra da ona neće biti jedan
dramatičan događaj, već postepen proces koji je već počeo.
Kako
vještačka inteligencija preuzima sve više intelektualnih poslova – od
analize podataka i formulisanja hipoteza do automatizacije složenih
procesa – moguće je da će razmjere tih promjena postati jasne tek sa
vremenske distance.
Istovremeno, brojni
naučnici ostaju skeptični. Prema njihovom mišljenju, veliki jezički
modeli koji pokreću današnje sisteme vještačke inteligencije imaju
suštinska ograničenja i možda nikada neće dostići istinsko rasuđivanje,
kreativnost i samostalnost.
"Maksimizator spajalica"
Dok traje rasprava o mogućnostima vještačke inteligencije, sve češće se ukazuje i na njene potencijalne opasnosti.
Jedan
od najpoznatijih primjera je misaoni eksperiment "maksimizator
spajalica", koji je 2003. godine predstavio švedski filozof Nik Bostrom.
On je zamislio superinteligentni sistem čiji je jedini zadatak da
proizvede što veći broj spajalica.
Bez jasno
postavljenih ograničenja, takva inteligencija mogla bi da zaključi da su
ljudi prepreka ostvarenju tog cilja, pa čak i da raspoložive prirodne
resurse, uključujući i ljudska tijela, iskoristi za proizvodnju
spajalica.
Pojedini istraživači upozoravaju da
su se pojedini oblici neočekivanog ponašanja naprednih modela već mogli
uočiti tokom testiranja, kada su pokušavali da samostalno pronađu načine
za ostvarivanje zadatih ciljeva.
I sam Altman
priznaje da pred razvojem vještačke inteligencije i dalje stoje ozbiljni
izazovi u oblasti bezbjednosti i usklađivanja sistema sa ljudskim
vrijednostima. Prema njegovim riječima, i prije eventualnog dolaska
superinteligencije mogu se očekivati značajne promjene na tržištu rada i
u svjetskoj ekonomiji.
Kao što su industrijska
revolucija i internet temeljno promijenili društvo, tako bi i vještačka
inteligencija mogla da označi početak nove epohe. Koliko će te promjene
biti korisne, a koliko rizične, pokazaće tek vrijeme.
Tagovi:
Open AI
ChatGPT
tehnološka singularnost
Sem Altman
Ilon Mask
Irving Džon Gud
Vernor Vindž
Rej Kurcvajl
Dario Amodei
Nik Bostrom
vještačka inteligencija
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.