Od hercegovačkog krša stvorili golemo imanje - Smilje gubi isplativost, budućnost je u maslinama

Na oko 140 hektara hercegovačkoga krša zapadno od Gabele podignuti su nasadi smilja, maslina, divljeg šipka, lavande i smokava, a iskustvo s imanja pokazuje da smilje nakon pete ili šeste godine postupno gubi isplativost.

Na brdašcima Žeberić i Milanovača, zapadno od Gabele, tijekom proteklih desetak godina kameniti teren pretvoren je u veliko poljoprivredno imanje tvrtke AgroHerc Organic Agriculture.

Nakon lomljenja i usitnjavanja krša prvo je posađeno smilje, a potom su podignuti nasadi maslina, divljeg šipka, lavande i smokava. Ukupno je u obradive površine pretvoreno oko 140 hektara dotad neobrađenoga hercegovačkog krša, piše Dušan Musa za Večernji list BiH.

Glavni agronom tvrtke Žarko Šimović naveo je da je smilje bila prva kultura posađena na tom području, a sadnja je počela 2018. godine.

Na temelju iskustva mogu reći da je smilje do pete ili šeste godine dosta isplativo žeti. Ranije smo dobivali znatno veću količinu mase nego prošle i ove godine, kada su urod i masa dosta pali, kazao je Šimović.

Zbog toga se razmatra obnova nasada smilja ili sadnja druge kulture, ponajprije maslina. Šimović ističe da smilje može opstati i deset godina, ali je pitanje koliko je takva proizvodnja tada gospodarski opravdana.

Pri žetvi se uklanja samo zeleni dio biljke jer drvenasti dijelovi nisu pogodni za destilaciju ulja. Prenisko rezanje može dodatno oslabiti biljku, osobito u razdobljima visokih temperatura i dugotrajne suše.

Nakon rezidbe biljka prolazi fiziološki stres, a zbog velike suše može doći i do njezina izumiranja. Zato nastojimo požeti zeleni dio, dok drvenasti ne diramo, objasnio je.

Iako imanje raspolaže sustavom navodnjavanja, proizvodnju posljednjih godina otežavaju duga sušna razdoblja. Posljednja obilnija kiša, prema njegovim riječima, pala je u svibnju.

Unatoč tome, smilje se pokazalo kao otporna kultura, a uz odgovarajuću prihranu i navodnjavanje moguće je ostvariti zadovoljavajuće rezultate.

Šimović navodi da problema s plasmanom ulja od smilja nema. Dio proizvodnje koristi se za vlastite kreme i kozmetičke proizvode, dok se preostale količine prodaju.

Prema njegovoj procjeni, cijena kilograma ulja od smilja kreće se između 500 i 1.000 eura.

Naši su ljudi mislili da će cijena biti mnogo viša. Znamo priču o smilju i što se dogodilo, cijena je dosta pala. Cijenu određuje tržište, a ne naše želje i snovi, rekao je.

Nakon pada cijena smilja sve veća pozornost posvećuje se maslinarstvu, za koje Šimović smatra da ima znatno veći razvojni potencijal.

Potražnja za maslinovim uljem, posebice hercegovačkim, posljednjih je godina porasla. Šimović ističe da je potrošnja maslinova ulja u Bosni i Hercegovini još uvijek mala u usporedbi sa susjednim i mediteranskim državama.

Prema podatcima koje je naveo, potrošači u BiH godišnje troše između 0,25 i 0,50 litara maslinova ulja po stanovniku, u Hrvatskoj oko 1,5 litara, dok u Grčkoj potrošnja doseže i 15 litara.

Mislim da je budućnost Hercegovine maslinarstvo. Potrebno je osvijestiti potrošače jer se sve što proizvedemo može plasirati na domaćem tržištu, ocijenio je Šimović.

Veliko imanje privlači i pozornost stručne javnosti. Tijekom obilaska nasada posjetila su ga i dva studenta agronomije iz francuskoga Montpelliera, koji su se o proizvodnji informirali za potrebe svojih radova.

AgroHerc Organic Agriculture d.o.o. Mostar

AgroHerc Organic Agriculture Gabela

Žarko Šimović

Dušan Musa

smilje

uzgoj smilja

masline

uzgoja maslina

maslinarstvo u Hercegovini

maslinovo ulje

divlji šipak

lavanda

smokva

ulje od smilja