BiH najlošije rangirana u regionu po otpornosti na ekonomske i političke šokove

Kompanija Henley & Partners, u saradnji sa analitičkom platformom AlphaGeo, objavila je novi Global Investment Risk and Resilience Index – indeks koji rangira zemlje svijeta prema otpornosti njihovih društava na ekonomske, političke, tehnološke i klimatske šokove. Crna Gora se na ovoj listi našla na 52. mjestu od 102 rangirane zemlje i teritorije, sa skorom od 64,78 poena.

Autori istraživanja navode da je sposobnost prilagođavanja promjenama postala ključna mjera stabilnosti jedne zemlje – važnija, tvrde, čak i od same veličine ekonomije ili tipa vlasti. Dok su rizici godinama unazad detaljno mjereni i rangirani, otpornost društava do sada nije imala sličan, podjednako rigorozan alat za mjerenje. Novi indeks pokušava da to promijeni tako što objedinjuje pokazatelje koje su do sada posebno pratili centralne banke (monetarna i finansijska kretanja), analitičari javnih politika (politički i socio-ekonomski faktori) i inženjeri (kapacitet infrastrukture) – u jedan zajednički okvir koji obuhvata valutnu stabilnost, inflaciju, regulatorno okruženje, upravljanje, društveni napredak, tehnološku inovativnost i klimatsku adaptaciju.

Rezultat, kako ističu autori, pokazuje da otpornost nije privilegija isključivo tradicionalno stabilnih, bogatih zemalja – na vrhu liste našle su se države sa različitih kontinenata, velike i male.

Sve bivše jugoslovenske republike našle su se na listi od 102 zemlje, ali sa vrlo različitim pozicijama. Poredak je sljedeći:

Rang Zemlja Skor

18. Slovenija 75,65

31. Hrvatska 69,78

49. Sjeverna Makedonija 64,96

52. Crna Gora 64,78

54. Srbija 64,05

57. Bosna i Hercegovina 63,29

Slovenija je i po ovom indeksu ubjedljivo najbolje rangirana među zemljama regiona – njenih 75,65 poena svrstava je čak u prvih dvadesetak zemalja svijeta, rame uz rame sa razvijenim ekonomijama poput Ujedinjenog Kraljevstva (19. mjesto) i Južne Koreje (20. mjesto). Hrvatska, kao članica EU i evrozone, takođe je znatno ispred Crne Gore, na 31. mjestu, sa skorom koji je gotovo pet poena viši.

Sjeverna Makedonija se neposredno ispred Crne Gore, na 49. mjestu, izdvaja kao zemlja koja – bez članstva u EU – uspijeva da ostvari nešto višu ocjenu otpornosti.

Crna Gora, na 52. mjestu sa 64,78 poena, nalazi se tik iza Kostarike (51. mjesto, istim skorom zaokruženim na 64,78) i ispred Jermenije (53. mjesto). Razlika u odnosu na Srbiju, koja zauzima 54. mjesto, iznosi svega 0,73 poena – što ovu dvojicu suveska čini praktično izjednačenim po mjerilima indeksa. Bosna i Hercegovina je jedina bivša jugoslovenska republika koja se nalazi ispod obje, na 57. mjestu.

Podaci pokazuju jasnu podjelu unutar regiona: Slovenija i Hrvatska, kao članice Evropske unije, zadržavaju osjetnu prednost u pogledu otpornosti na globalne šokove, dok se Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Bosna i Hercegovina nalaze u znatno tješnjoj grupi, sa razlikama od svega nekoliko poena. Crna Gora je u toj drugoj grupi trenutno u sredini – iza Sjeverne Makedonije, ali ispred Srbije i Bosne i Hercegovine.

Za investitore, ovakav poredak sugeriše da region Zapadnog Balkana, iako heterogen, u cjelini još uvijek zaostaje za susjednim zemljama EU koje su prošle kroz duži proces institucionalnog usklađivanja. Kako autori indeksa naglašavaju, upravo društva koja ulažu u prilagodljivost – bilo kroz jačanje institucija, diversifikaciju ekonomije ili klimatsku adaptaciju – dugoročno privlače više investicija i migracija, i ostvaruju veći ekonomski rast.