Detalji sistema besplatnih solara u FBiH: Ugrožena domaćinstva će proizvoditi svoju struju i neće je morati plaćati

Federacija Bosne i Hercegovine nalazi se na korak od realizacije jednog od najznačajnijih energetskih i socijalnih programa.

Nakon što je Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju najavio skoro raspisivanje javnog poziva za stopostotno finansiranje solarnih elektrana za socijalno ugrožena domaćinstva, u javnosti su se otvorila brojna pitanja o tehničkoj i administrativnoj izvodivosti ovog projekta.

Predsjednik Bh. komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE i stručnjak za energetiku Edhem Bičakčić za Klix.ba detaljno je analizirao ovaj program, pojasnivši šta on tačno donosi građanima, kako će funkcionisati obračun struje i da li distributivna mreža može podnijeti ovaj energetski zaokret.

Vršilac dužnosti predsjednika Uprave Operatora za OIEiEK Goran Valka ranije je istakao da sredstva kojima raspolažu dolaze od građana i privrede, te da je obaveza da se taj novac vrati onima kojima je najpotrebniji kroz konkretne projekte koji će unaprijediti kvalitet njihovog života.

Bičakčić objašnjava da su finansije za ovaj projekat osigurane iz postojećih naknada, te da je preusmjeravanje tih sredstava odličan potez.

- Operator je obezbijedio finansiranje ovih projekata. Naravno, to dolazi iz prihoda od doprinosa za obnovljive izvore energije koje Operator prikuplja, i to nisu mala sredstva na godišnjem nivou. Pošto se te poticajne mjere umanjuju, onda se taj višak sada usmjerava ka socijalnim kategorijama stanovništva u domaćinstvima, da im se omogući da na svojim objektima i krovovima postave panele i malu proizvodnju električne energije - navodi Bičakčić.

Iako je Vlada FBiH ranije donijela Zakon o obnovljivim izvorima i definisala pojam prosumera, odnosno kupca-proizvođača koji proizvodi struju na mjestu gdje je i troši, taj koncept u praksi do sada nije zaživio u punom kapacitetu.

- U dosadašnjoj praksi ovi prosumeri nisu široko zaživjeli. Bilo je dosta složena procedura ishođenja svih dozvola, i iako se nastojalo da se proces pojednostavi, dosadašnji rezultati su minimalni i tek su praktično na samom početku - objašnjava Bičakčić.

Upravo zbog toga je ključno obećanje Operatora da će cijeli proces ići bez nepotrebnog čekanja. Bičakčić ističe da je to jedini ispravan put.

- Jedino što treba učiniti je da Operator obezbijedi jednostavnost prolaza na ovim tenderima. On je najavio da će to biti praktički po sistemu ključ u ruke, što bi trebalo da olakša situaciju. Moramo pratiti i vidjeti kako će se to u praksi dešavati. Ako to tako bude, bit će napravljeni kvalitetni mikro i mali proizvođači na krovovima kuća iz socijalne kategorije, i to će biti jedan snažan poticaj - kaže Bičakčić.

Jedna od najvećih dilema u javnosti bila je da li dotrajala niskonaponska mreža u FBiH, posebno u ruralnim područjima gdje žive socijalno ugroženi, može podnijeti nove solarne elektrane. Bičakčić tvrdi da razloga za brigu nema.

- Mreža ovdje neće biti problem jer su svi ti objekti već priključeni i ne radi se ni o kakvom novom opterećenju mreže, nego će se energija proizvoditi na krajnjim tačkama gdje se do sada trošila. Dakle, mreža tu neće biti problem, ovo apsolutno treba podržati - naglašava stručnjak.

Ono što građane najviše zanima jeste način na koji će plaćati, ili neće plaćati, račune za struju nakon ugradnje panela. Sistem se zasniva na ugradnji dvosmjernih brojila koja mjere i preuzetu i u mrežu predatu energiju. Međutim, Bičakčić upozorava na jednu zakonsku specifičnost.

Ako građanin proizvede više struje nego što potroši, elektroprivreda mu taj višak neće isplatiti u novcu.

- Dobit ćete obračun na kraju određenog perioda, vjerovatno polugodišnji. Ako imate višak proizvodnje, to prenosite u iduću godinu. Ako imate manjak proizvodnje, a veću potrošnju, dužni ste da tu razliku platite. Dakle, neće elektroprivreda plaćati višak, nego će ga staviti potrošaču na raspolaganje za buduću potrošnju. To je možda jedna manjkavost, ali ona proizlazi iz takve zakonske odredbe. Volio bih da je bilo malo više liberalno, pa kako se plaća potrošeno, da se tako i kupuje proizvedeno - precizira on.

Ipak, na kraju godine finansijski efekat za socijalno ugrožena domaćinstva mogao bi biti značajan.

- Praktički, gradit će se prosumerska postrojenja otprilike one snage kolika je i potrošnja objekta. To znači da će građani imati svoju struju i da neće morati ništa plaćati. Bit će u mogućnosti da u cijelosti pokriju svoju potrošnju - objašnjava Bičakčić.

Iako hvali najavljeni program za domaćinstva i poziva da se tenderi što prije raspišu, Bičakčić je podsjetio Operatora za OIEiEK na još jedan važan zadatak koji je na čekanju.

- Od Operatora se očekivalo da će objaviti i aukcije za ugovaranje proizvedene električne energije ili viška od strane malih proizvođača koji se danas već nalaze na tržištu. Elektroprivreda ih za sada odbija, a onda ih koriste ovi veliki trgovci da za bagatelnu cijenu preuzmu njihovu električnu energiju - zaključio je Bičakčić, pozivajući institucije da zaštite i ovu kategoriju proizvođača.