Grad Bihać neće izdavati nove koncesije za kamenolom u Međudražju

Gradska uprava Bihaća zvanično je obavijestila neformalnu grupu građana "Plješevički otpor – Međudražje bez kamenoloma" da neće razmatrati mogućnost produženja, niti dodjele nove koncesije za kamenolom "Podići" u Međudražju ukoliko takav zahtjev bude podnesen. Razlog je činjenica da se predmetni lokalitet nalazi u trećoj zaštitnoj zoni izvorišta pitke vode Klokot i Privilica, u kojoj je izgradnja i rad kamenoloma zabranjena.

U dopisu koji je Služba za upravljanje razvojem, komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša uputila predstavnicima građanske inicijative navodi se da je ovakav stav zauzet nakon sastanka održanog kod gradonačelnika Bihaća 24. aprila ove godine.

Pozivajući se na Odluku o zaštiti izvorišta vode za piće Klokot i Privilica, Gradska uprava ističe da se lokalitet "Podići", odnosno zemljište označeno kao k.č. 489 k.o. Zavalje, nalazi u III zaštitnoj zoni u kojoj su, između ostalog, zabranjeni izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala.

S obzirom na to da važeći ugovor o koncesiji ističe 22. novembra 2026. godine, iz građanske inicijative zaključuju da nakon tog datuma eksploatacija kamena na ovoj lokaciji više neće biti moguća.

– Ova obavijest ne može izbrisati petnaest godina miniranja, detonacija, prašine, oštećenih puteva i problema koje su trpjeli mještani Međudražja, ali predstavlja važan trenutak jer je jedna institucija jasno potvrdila da kamenolomu nije mjesto u vodozaštitnoj zoni. Naša borba ovdje ne završava. Tražimo potpunu rekultivaciju kamenoloma, sanaciju puta prema Zavalju i kroz Međudražje, obnovu lokalnog vodovoda te odgovore kako je bilo moguće da kamenolom godinama radi na prostoru gdje takva djelatnost nije bila dozvoljena. Voda koju pije Bihać nema alternativu, a javni interes nema rezervni izvor – poručili su iz "Plješevičkog otpora – Međudražje bez kamenoloma", prenosi krajina.ba objavu Fene.

Iz ove građanske inicijative navode da će nastaviti insistirati na utvrđivanju odgovornosti svih nadležnih institucija koje su, kako tvrde, godinama dopuštale rad kamenoloma uprkos činjenici da se nalazi u zaštićenom vodozaštitnom području, te će pratiti sve daljnje aktivnosti do isteka važeće koncesije.