Najljepša mjesta u Srbiji za odmor

Putovati Srbijom znači pristajati na iznenađenje. Onaj ko očekuje samo Beograd i njegove klubove, brzo otkriva da zemlja ima mnogo širu priču nego što turistički vodiči predlažu.

Od planinskih vrhova gdje vazduh zagrize pluća, preko termalnih izvora koji griju zglobove starinskom toplinom, sve do tihih sela u kojima kotao krčka ručak šest sati, Srbija nudi raznolikost kakva se rijetko nađe na tako maloj karti.

Gdje krenuti prvo? Najjednostavniji je način pratiti vlastiti ritam. Ukoliko tražite adrenalin, mir, osvježenje kraj vode ili dodir sa tradicijom, u Srbiji ćete lako pronaći kutak po svojoj mjeri.

Zlatibor je planina s dva lica. Jedno je turističko središte s uređenim šetalištima, malim jezerom u središtu naselja i restoranima uz koje se nižu redovi gostiju željnih kulena, užičke pršute i komplet lepinje. Drugo lice otvara se pet kilometara van centra, između borova gdje se čuje samo vjetar. Muzej na otvorenom u Sirogojnu, udaljen petnaestak kilometara, čuva od zaborava drvene kuće iz devetnaestog vijeka i jedinstvenu kolekciju ručnih tkanja.

Kopaonik je nacionalni park i najveći skijaški centar u Srbiji, s nadmorskom visinom koja ljeti donosi svježinu, a zimi snijeg. Ko je jednom spustio skije uz obronke Pančićevog vrha, zna zašto se domaći ljubitelji zime vraćaju iz godine u godinu.

Tara je priča za sebe. Netaknuta priroda, vidikovci koji se naslanjaju nad kanjon Drine i borove šume u kojima se izgubi osjećaj za vrijeme. Banjska Stena je vidikovac koji se pamti cijeli život. Kad se stane na vidikovac i pogleda u smjeru Perućca, postaje jasno zašto je Tara jedna od omiljenih planina svih ljubitelja istinske divljine.

Stara planina je divlja ljepotica. Babin Zub, Midžor i skijalište Jabučko ravnište nude planinarski raj za one koji vole duže rute bez gužve.

Tu je i Fruška gora, pitoma i šumovita, smještena nadomak Novog Sada, i ne toliko daleko od Beograda, savršena za vikend bijeg iz grada i obilazak manastira koji pamte nekoliko vjekova istorije.

Divčibare se prostiru na planini Maljen, svega dva sata vožnje od Beograda, i ljeti privlače porodice koje žele svježinu bez duge vožnje.

Zlatar, Golija i Goč čine mirniju grupu planina za one koji bježe od popularnih odredišta. Koje probao domaći kajmak sa Zlatara, teško će se vratiti industrijskim verzijama.

Banjska tradicija u Srbiji nastavlja se na rimsko i osmansko nasljeđe, a termalni izvori širom zemlje decenijama privlače domaće i strane goste.

Kraljica banjskog turizma, Vrnjačka Banja, nudi šetnju uz Vrnjačku rijeku, Most ljubavi i ljekovite mineralne vode čija se temperatura kreće od hladnih do izrazito toplih izvora.

Sokobanja, poznata po povoljnom uticaju na disajni sistem, privlači porodice tokom ljeta i parove koji u zimskim mjesecima traže wellness tretmane. Zelenilo oko naselja, planine Ozren i Rtanj u pozadini, te mirisi rtanjskog čaja pretvaraju je u mjesto koje se lako pamti.

Banja Koviljača leži uz Drinu, s jednim od najljepših i najvećih parkova u Srbiji i i Kur-salonom koji izgleda kao da je pobjegao iz epohe kraljeva.

Banja Vrujci u blizini Mionice, Banja Vrdnik na Fruškoj gori i Prolom Banja u okolini Kuršumlije upotpunjuju ponudu. Svaka od njih ima svoju mikroklimu i specifičan ukus vode...

Prolom voda je poznata po svojoj mekoći, a Koviljača po sumpornom blatu. Moderne banje su posljednjih godina investirale u vrhunske spa i wellness centre, pa su tako postale privlačne i mlađim gostima koji traže opuštanje od stresa.

Perućac je vještačko jezero na Drini, duboko i dugačko, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Riječ je o mjestu koje sa svakog vidikovca izgleda veličanstveno. Drveni brodići i male kuće uz obalu čine ga idealnim za one koji traže predah od svega što podsjeća na grad.

Srebrno jezero kod Velikog Gradišta, na desnoj obali Dunava, nerjetko nosi nadimak "srpsko more". Pješčana plaža, toplija voda nego na planinskim jezerima i razvijen smještaj čine ga odredištem koje radi cijelu sezonu, s biciklističkim stazama uz obalu koje povezuju jezero s obližnjom srednjovekovnom tvrđavom Ram.

Palićko jezero u Vojvodini donosi drugačiji ugođaj. Secesijska arhitektura u parku, mirna ravnica i Palićki filmski festival koji svakog ljeta okupi reditelje iz cijelog regiona daju mu poseban karakter.

Zlatarsko jezero, smješteno između planina Zlatar i Javor, izgleda kao da je neko uzeo dio alpskog pejzaža i spustio ga u srce jugozapadne Srbije.

Zaovine, Bovansko jezero u blizini Sokobanje i Borsko jezero u istočnoj Srbiji zaokružuju popis voda koje treba vidjeti barem jednom. Zaovinsko jezero je traženo tokom cijele godine, zahvaljujući tirkiznoj boji vode i šumama koje se spuštaju sve do obale.

Drina je rijeka koja hrani maštu. Splavarenje, rafting, ribolov i boravak u drvenim brvnarama uz obalu čine je jednom od najposjećenijih rijeka u Srbiji. Ko je pred veče gledao maglu kako se diže iznad vode, razumije zašto se turisti tamo vraćaju svake sezone. Drvena kućica na Drini kod Bajine Bašte, sagrađena na usamljenoj stijeni usred riječnog toka, jedan je od najfotografisanijih motiva u zemlji.

Dunav nudi potpuno drugačiji tip odmora. Od Novog Sada, preko Beograda, do Đerdapske klisure, druga po dužini rijeka Evrope otkriva se kroz vinograde, tvrđave i pješčane sprudove. Đerdap, gdje se nalaze Lepenski Vir, Trajanova tabla i Golubačka tvrđava, nacionalni je park s jednim od najimpresivnijih krajolika u zemlji.

Rijeka Lopatnica, skrivena u istoimenom selu podno Čemerna i Stolova, prava je mala pozornica za ljubitelje prirode i seoskog mira. Gosti seoskih domaćinstava u tom kraju često imaju priliku da probaju dimljenu pastrmku pripremljenu po receptu koji se ne mijenja već decenijama. Okolina spaja rječne obale, šumske staze i pogled na stare vodenice, što cijeli kraj pretvara u scenografiju iz neke zaboravljene priče.

Seoski turizam u Srbiji posljednjih je godina doživio tihi procvat. Drvengrad Emira Kusturice na Mokroj Gori, Sirogojno s muzejom na otvorenom i brojna manja sela u okolini Zlatibora, Zlatara i Golije nude spoj tradicije i modernog ugođaja. Mnoge kuće danas imaju bazen, pječenje na ražnju i preslice na zidu.

Zašto baš selo za odmor? Možda zato što je to jedno od rijetkih mjesta gdje dan počinje pjetlom, a završava razgovorom uz ognjište. Domaćini u takvim smještajima sami pripremaju tradicionalnu hranu, kajmak, proju, gibanicu i jagnjetinu ispod sača, a gosti su pozvani i da se pridruže u berbi voća, pečenju rakije ili spremanju zimnice.

Za kraće odmore, Fruška gora, Vrnjačka Banja i Zlatibor nude najviše sadržaja uz minimalnu potrebu za planiranjem. Za duže begove u prirodu, Tara, Stara planina i Golija pružaju osjećaj potpune udaljenosti od svakodnevice. Porodicama sa djecom odgovaraju Srebrno jezero i Sokobanja zbog razvijene infrastrukture, dok parovi često biraju Zlatar ili Zaovine zbog tišine i intime.

Postoji jedno pravilo koje putnici u Srbiji brzo nauče: gostoprimstvo se ne plaća. Čaša rakije, kafa kod domaćina, pogled preko polja - to su stvari koje se ne pojavljuju na računu, a baš one pretvaraju običan odmor u pravu uspomenu.