Bruno Bojić: Bez potpore gospodarstvenicima, teško je zadržati konkurentnost

S predsjednikom Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) Brunom Bojićem razgovarali smo o trenutačnoj situaciji bosanskohercegovačkog gospodarstva te aktivnostima Komore, koja je do sada dosta uložila u poboljšanje naše poslovne zajednice i pružala joj potporu. Bojić tvrdi da je potrebno dati potporu bh. gospodarstvu te poboljšati poslovni ambijent kako bismo bili konkurentniji. Kako kaže Bojić, naše gospodarstvo, iako je u teškom položaju i posluje u nepovoljnim uvjetima, ipak opstaje i ostaje.

Od 1. studenog prošle godine obnašate funkciju predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, možete li nas uputiti u dosadašnje aktivnosti?

Od samog imenovanja na dužnost predsjednika VTK BiH radim aktivno na međukomorskoj suradnji, pogotovo sa susjednim zemljama gdje smo na korak od potpisivanja sporazuma koji bi trebao unaprijediti gospodarstvo Bosne i Hercegovine.

U ime VTK BiH dogovaramo zajedničke nastupe na trećim tržištima. Sastavljamo konzorcij onih koji žele raditi. Dao sam zadatak da se u VTK BiH formira Udruženje za turizam i ugostiteljstvo pri VTK BiH. Na međunarodnom planu smo imali uspješan nastup na Skupštini Asocijacije balkanskih komora. Na sajamskim nastupima ostvarili smo zapažene rezultate (veći broj gospodarskih subjekata zaključio je ugovore). Potpisali smo više sporazuma o suradnji, primili mnoga inozemna gospodarska izaslanstva, veleposlanike zemalja akreditiranih u BiH, usko surađivali s Uredom Europske komisije u BiH, visokim predstavnikom u BiH te ostvarili konkretnu suradnju s resornim ministarstvima na državnoj razini.

Bosanskohercegovački izvoznici najviše svoje proizvode izvoze u zemlje regije. Kakva su Vaša predviđanja, hoće li se plasman njihovih proizvoda proširiti?

Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH kontinuirano su pojedine članice CEFTA-e 2006. (prije svega, susjedne zemlje) i Europske unije (EU). Prema grupama zemalja, najznačajniji vanjskotrgovinski partner je EU, dok se pojedinačno kao vodeća tržišta izdvajaju Njemačka, Hrvatska, Italija, Slovenija i Srbija. Suficit se ostvaruje samo s UNMIK/Kosovom, Crnom Gorom, Rumunjskom, Njemačkom i nekim manje značajnim partnerima (Španjolska, Slovačka, Albanija, Cipar, Portugal i drugi), uz uravnoteženu bilancu s Italijom i, osim u posljednja dva mjeseca, Makedonijom. Značajnija razina pokrivenosti uvoza izvozom ostvaruje se još s Turskom, Nizozemskom, Austrijom i još nekim državama.

Ukupna pokrivenost uvoza izvozom s EU-om kreće se oko 80 posto, s CEFTA-om 2006. oko 65 posto, dok je najniža razina ostvarena u trgovini s takozvanim ostalim zemljama, s kojima nemamo preferencijalnu trgovinu. Ukoliko ne bude novih poremećaja, realno je očekivati održanje i povećanje izvoza u regiji, te povećanje udjela na ostalim tržištima (posebno pozitivan trend rasta izvoza u Tursku).

Kako komentirate da će ulaskom Hrvatske u EU, ukoliko se ne riješe institucionalne stvari, biti zabranjen izvoz bh. proizvoda u tu zemlju?

Ukoliko se ne uklone aktualne institucionalne prepreke i ne usklade propisi i njihova implementacija u BiH s standardima EU-a, bit će onemogućen izvoz svih onih proizvoda koje trenutačno ne možemo izvesti u EU. Čak i ukoliko se ovi problemi riješe, ostaje veliki problem ograničenja izvoza na samo dva granična prijelaza (Bosanska Gradiška i Bijača), što će otežati naš izvoz i učiniti ga skupljim i nekonkurentnijim. Naravno, ova prijetnja nije razlog za pesimizam i odustajanje, već poticaj za hitno i koordinirano djelovanje svih nadležnih institucija u cilju ispunjavanja uvjeta za nastavak nesmetanog izvoza, što VTK BiH konstantno zahtjeva.

Podaci vanjskotrgovinske razmjene za siječanj i veljaču ove godine dovode u pitanje mogućnosti povećanja izvoza u sljedećem razdoblju. Što bi se trebalo promijeniti kako bi se ta situacija poboljšala?

Iako su veliki utjecaj na ovako nepovoljne rezultate imale vremenske nepogode u veljači i poremećaji u proizvodnji, komunikacijama i prijevozu robe njima uzrokovani, što može biti djelomično nadoknađeno u sljedećem razdoblju, višemjesečni trend je nepovoljan i ukazuje na pogoršanje ukupne ekonomske situacije. Situacija se može dugoročno poboljšati isključivo značajnim poboljšanjem uvjeta poslovanja u BiH, odnosno kreiranjem povoljnog poslovnog okruženja. Samo u takvim uvjetima gospodarstvo može biti konkurentno i poboljšati svoje rezultate i plasman proizvoda na izvoznim tržištima.

U VTK-u BiH se u proteklom razdoblju dosta razgovaralo o unapređenju gospodarske suradnje sa zemljama poput Izraela, Turske, Irana, Bugarske i brojnih drugih. Kakva su Vaša očekivanja, hoće li gospodarska suradnja s tim zemljama biti znatno veća nego dosad? Može li se reći da je BiH za njih zemlja koja je pogodna za investicije?

VTK BiH gotovo svakog mjeseca organizira prijem stranih ili odlazak bh. poslovnih izaslanstava u druge zemlje u cilju uspostavljanja novih kontakta i poslovne suradnje domaćih i inozemnih tvrtki. Bosanskohercegovačke tvrtke koje sudjeluju u ovim razgovorima izražavaju zadovoljstvo i smatraju ih korisnim jer uspostavljaju nove kontakte i partnerstva. U određenim slučajevima se realiziraju i konkretni poslovni ugovori.

Prema našim očekivanjima, ekonomska suradnja s ovim zemljama će se poboljšati. U pogledu investicija, strane tvrtke pokazuju zainteresiranost, međutim tijekom početka realizacije suočavaju se s nepovoljnim poslovnim ambijentom u našoj zemlji i u velikom broju slučajeva odustaju. Ukoliko želimo veći priljev inozemnih ulaganja, potrebno je da sve razine vlasti u zemlji učine dodatne napore i poboljšaju poslovni ambijent.

Što je, prema Vašem mišljenju, gospodarstvenicima potrebno kako bi agresivnije nastupili na tržištu?

Potpora! Prije svega osiguranje boljeg poslovnog ambijenta i izjednačavanje uvjeta poslovanja u zemlji s regijom kako bi bili konkurentni. Bez adekvatnog i jeftinijeg pristupa financijama, jednostavnijih procedura poslovanja, bolje infrastrukturne kvalitete, pristupa novim tehnologijama, teško je zadržati konkurentnost. Poboljšanjem konkurentnosti poduzeća u zemlji stvorili bi se uvjeti i za agresivniji nastup na inozemnim tržištima, gdje je opet potrebno osigurati potporu, i institucijsku i financijsku, kako to čine i druge zemlje.

Često čujemo kako naša zemlja ima velikih potencijala te da postoji mogućnost unapređenja pojedinih gospodarskih grana. Koje biste vi grane u tom smislu istaknuli i zašto? Što je to što koči njihov razvoj?

VTK BiH je protekle dvije godine zajedno s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH te izaslanstvom Europske komisije u BiH, radila na izradi strategije rasta izvoza BiH za razdoblje 2012.-2015. U okviru strategije su identificirani najznačajniji sektori gospodarstva koji imaju potencijal rasta i mogućnosti za povećanje izvoza.

To su: metaloprerađivačka industrija, drvna industrija, prehrambena industrija, građevinarstvo i industrija građevinskih materijala, energija i turizam. Strategijom, u čijoj izradi su sudjelovali predstavnici kako državnog (svih razina) tako i privatnog sektora i akademske zajednice, predložene su konkretne mjere i akcijski planovi kojima bi se poboljšao poslovni ambijent, smanjio vanjskotrgovinski deficit i povećala zaposlenost. Znači, dan je stručan odgovor na rješavanje rak-rane bh. ekonomije.

Predlažete li budućim gospodarstvenicima da se baziraju na neku, da je nazovemo tako, “neistraženu” gospodarsku granu u BiH?

Veliki potencijal leži u organskoj proizvodnji hrane. BiH je već učinila određene pomake u ovoj oblasti, međutim potencijal rasta i potražnja svjetskog tržišta za ovim proizvodima je ogromna. Ovoj proizvodnji je potrebno pružiti potporu jer bi se brzo mogli postići značajni rezultati. Također, približavanjem BiH prema EU-u, sve veći značaj će imati okolišni sektor. Velike investicije će se realizirati u oblasti okoliša: tretman otpadnih voda, reciklaža, zaštita životne sredine. U ovoj oblasti nemamo velika iskustva, a potrebe su velike. Potencijal leži i u elektroenergetskom sektoru koji se može razvijati na našim prirodnim resursima (vode i ugljena) čijim automatizmom se daje šansa razvoju inženjerskih tvrtki u BiH.

I na kraju, kakav biste epitet dali našem gospodarstvu?

Naše gospodarstvo, iako je u teškom položaju, te posluje u nepovoljnim uvjetima gdje je suočeno s brojnim problemima i preprekama koje konkurenti u drugim državama nemaju, ipak opstaje i ostaje. Uvjeren sam da će se pozitivan trend u povećanju stope pokrivenosti uvoza izvozom nastaviti i dalje. Naša poslovna zajednica ima dovoljno znanja, pameti i iskustva da se suoči sa novim izazovima koji će biti pred njom u smislu priprema za ulazak u EU, a Vanjskotrgovinska komora BiH će u svakom pogledu biti uz poslovnu zajednicu i davati joj svoju punu potporu i pomoć.