Franjevački samostan Tolisa planira izgradnju savremenog muzejskog kompleksa, raspisan arhitektonski konkurs

(Foto: Google Maps)

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa "Vrata Bosne" raspisao je javni konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja nove muzejske zgrade koja bi trebala postati centralno mjesto za čuvanje, istraživanje i prezentaciju kulturne i historijske baštine Posavine.

Prema projektnom zadatku, nova zgrada planirana je u naselju Tolisa na području grada Orašja, na zemljištu u vlasništvu Franjevačkog samostana Tolisa. Građevinska parcela obuhvata oko deset duluma površine, odnosno 17.836 kvadratnih metara, a nalazi se sjeverno od samostanske crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, jednog od najznačajnijih sakralnih i kulturnih spomenika Posavine.

Projektom je predviđeno da nova zgrada objedini muzejske, arhivske, edukativne i administrativne sadržaje, te omogući organizovanje izložbi, radionica, stručnih skupova i drugih kulturnih događaja.

- Nova zgrada Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne namijenjena je smještaju, čuvanju, obradi, interpretaciji i javnom predstavljanju muzejske i arhivske građe koja svjedoči o povijesti, kulturi i duhovnosti Posavine - navedeno je u projektnom zadatku.

U dokumentaciji se ističe da će budući kompleks biti koncipiran kao savremeni muzejski centar koji povezuje tradicijsku baštinu i moderne muzeološke standarde, s posebnim naglaskom na dostupnost sadržaja i očuvanje kulturnog identiteta Posavine.

Nedostatak prostora glavni razlog gradnje

Kao osnovni razlog za izgradnju novog objekta navodi se činjenica da sadašnji prostor muzeja više ne zadovoljava osnovne potrebe ustanove.

Muzej je trenutno smješten u staroj zgradi Franjevačkog samostana koja je naknadno prilagođena za muzejske potrebe, ali bez mogućnosti da ispuni savremene standarde čuvanja i prezentacije kulturne baštine.

- Broj prikupljenih predmeta višestruko premašuje kapacitete izlaganja i pohrane. Umjesto u standardnim muzejskim spremištima, predmeti se čuvaju u hodniku duljine oko 40 metara i širine 2 metra, što ne udovoljava stručnim i sigurnosnim zahtjevima - navodi se u projektnom zadatku.

Zbog nedostatka prostora veliki dio zbirki nije dostupan javnosti. Među njima su eksponati iz nekadašnjeg Muzeja zadrugarstva koji svjedoče o prvoj zadruzi u Bosni i Hercegovini osnovanoj u Tolisi 1904. godine, kao i zbirka predmeta poznatog hrvatskog glumca Ive Gregurevića, rođenog u Donjoj Mahali.

Poseban problem predstavlja i nedostatak galerijskog prostora za vrijednu kolekciju slika starih majstora i savremene umjetnosti, kao i izostanak prostora za gostujuće izložbe, suvenirnicu i druge sadržaje za posjetioce.

- Postojeći izložbeni prostor od svega 120 m² ne može prihvatiti veći broj posjetitelja, a cirkulacija kroz postav je otežana već pri posjeti više od dvadesetak osoba istovremeno - stoji u dokumentu.

Više od 40.000 knjiga traži adekvatan smještaj

Osim muzejskih zbirki, Franjevački samostan Tolisa posjeduje i biblioteku sa više od 40.000 knjiga.

- Muzej uz muzejske predmete posjeduje i vrlo vrijednu knjižnicu s više od 40.000 knjiga, koja također zahtijeva adekvatan prostor za čuvanje, obradu i korištenje. Njezina integracija u novu zgradu muzeja od osobite je važnosti jer čini sastavni dio kulturnog i znanstvenog identiteta ustanove - navodi se u projektnom zadatku.

Dodatni problem predstavlja činjenica da je sadašnja samostanska zgrada proglašena nacionalnim spomenikom, zbog čega nisu moguće značajnije infrastrukturne intervencije.

- Prostori nemaju sustav grijanja ni klimatizacije, pa se tijekom zime trpi velika hladnoća, a tijekom ljeta nepodnošljiva vrućina, što ugrožava i predmete i posjetitelje. Također, pristup osobama s invaliditetom je u potpunosti onemogućen jer se muzej nalazi na prvom katu do kojeg vode isključivo stepenice - ističe se u dokumentaciji.

Predviđen stalni postav od 700 kvadrata

Projektni zadatak definiše i funkcionalni program buduće muzejske zgrade.

Za stalnu postavku planirano je između 600 i 700 kvadratnih metara prostora, dok bi multifunkcionalna dvorana trebala imati između 150 i 200 kvadratnih metara.

Biblioteka bi zauzimala oko 200 kvadratnih metara, a ulazni hol između 100 i 150 kvadrata.

Predviđene su i restauratorske radionice površine od 90 do 100 kvadratnih metara, administrativni prostori od oko 80 kvadrata, manji apartmani za istraživače i goste, muzejski arhiv od najmanje 50 kvadratnih metara, kao i depoi i čuvaonice ukupne površine najmanje 500 kvadratnih metara.

Planirano je i uređenje vanjskog prostora koji bi služio za izložbe na otvorenom i održavanje kulturnih manifestacija.

Nagrade za tri najbolja rješenja

Kako je navedeno u konkursnoj dokumentaciji, cilj javnog natječaja je prikupljanje kvalitetnih i stručno izrađenih idejnih rješenja nove zgrade muzeja.

- Cilj je dobiti više idejnih rješenja nove zgrade Muzeja od kojih će prva tri biti nagrađena novčanom nagradom - navodi se.

Za najbolje idejno rješenje predviđena je nagrada od 10.000 KM, drugoplasirani rad dobit će 3.000 KM, dok je za treće mjesto osigurano 2.000 KM.

Nova muzejska zgrada trebala bi omogućiti adekvatnu zaštitu i prezentaciju bogate kulturne, istorijske i duhovne baštine Posavine, te stvoriti uslove za razvoj muzejske djelatnosti u skladu sa savremenim evropskim standardima.

Rok za dostavljanje ponuda je 25. avgust 2026. godine do 09:00 sati, a detalji su dostupni OVDJE.

S.T.