NavMenu

Barselona ukida model kratkoročnog zakupa apartmana - Cilj da se spriječi "turistička okupacija" grada

Izvor: Blic Srijeda, 27.05.2026. 11:08
Komentari
Podeli
(Foto: ©Ente Spagnolo del Turismo -Turespa?a)
Gradonačelnik Barselone Haume Kolboni predstavio je plan u junu 2024. godine: grad će prestati da izdaje nove dozvole za turističke apartmane, a nijedna od postojećih 10.101 licenci neće biti obnovljena nakon isteka.

Vlasnici nekretnina pokušali su da ospore odluku na sudu, ali je u martu 2025. godine Ustavni sud Španije odbio njihove žalbe i dao Barseloni puno zakonsko ovlašćenje da sprovodi mjere.

Zabrana je sada zvanično stupila na snagu.

Razlog je stanovanje. Tokom protekle decenije, kirije u Barseloni su porasle za 68 %, a cijene nekretnina skočile 38 %.

Stanovnici, posebno mlađa generacija, postepeno su istiskivani iz naselja gdje su kratkoročni zakupi preuzeli čitave zgrade. Grad je zaključio da je granica dostignuta.


Šta se mijenja za posjetioce?

Posle 2028. godine više neće biti moguće iznajmiti cijeli stan za kratak boravak u Barseloni.

Hoteli, hosteli i licencirani pansioni će nastaviti da rade, ali era rezervacije stana u Essampleu ili Gotičkoj četvrti putem Airbnb-a bliži se kraju.

Barselona je prvi veliki evropski grad koji je otišao tako daleko. Drugi gradovi, poput Londona i Pariza, ograničavaju broj noćenja koja se mogu iznajmiti godišnje, dok Barselona ukida cijeli model.

Nakon decenije neumornog promovisanja svog živog mediteranskog identiteta, gradske vlasti su imenovale čovjeka čija je misija da kaže: "Dosta".

Njegov cilj, kaže on, je da vrati najvažnije dijelove grada njegovim stanovnicima.

Prošle godine, Barselona je privukla 26 miliona posjetilaca, što je povećanje od 2,4 % u odnosu na 2023. godinu.

Doner postavio granicu

Imenovanje Hosea Antonija Donera za prvog gradskog komesara za održivi turizam označava značajnu promjenu u razmišljanju – od viđenja turizma kao isključivo pozitivne sile do uvjerenja da on otuđuje građane i potkopava identitet katalonske prestonice.

- Stigli smo do kraja puta. Barselona je dostigla maksimalan broj turista koje može da primi. Ne želimo više turista, nijednog, ali moramo da naučimo da upravljamo onima koje već imamo - rekao je on za Gardijan.


(Foto: Dorian D1/Unsplash)
Biće potrebno vrijeme da se osjeti puni uticaj promjena koje Doner zagovara. Kakve god da su namjere grada, mnoge zainteresovane strane – od luke i aerodroma do avio-kompanija, hotelijera i turističke industrije, koja se vodi logikom da je "veće uvijek bolje"– možda ne dijele istu viziju.

Ali njegove ambicije ne ostavljaju mjesta sumnji. One uključuju pokušaj spasavanja legendarne barselonske pijace La Bokerija, simbola svega što je masovni turizam učinio identitetu grada.

La Bokerija, nekada obavezno mjesto za kuvare i gurmane, godinama je praktično izgubljena za većinu lokalnog stanovništva.

Doner kaže da će biti vraćena svojoj prvobitnoj namjeni kao pijaca svježe hrane, a ne kao mjesto za uličnu hranu i grickalice za ponijeti. Takva prodaja, koju podržava većina vlasnika tezgi, biće zabranjena.

- Za godinu dana vidjećete novu Bokeriju - kaže Doner.

Mjera na snazi do 2028. godine

Pokušaj Barselone da ograniči broj posjetilaca počeo je 2017. godine moratorijumom na izgradnju novih hotela u centru grada.

Ali taj potez je u velikoj mjeri poništen eksplozivnim rastom kratkoročnog iznajmljivanja turističkih apartmana putem platformi poput Airbnb-a.

Do 2028. godine, svih 10.000 legalnih turističkih apartmana u Barseloni biće zatvoreno, a gradski zvaničnici se nadaju da će se većina ovih nekretnina vratiti na tržište dugoročnog iznajmljivanja i pomoći u ublažavanju stambene krize.

Doner priznaje da se sličan scenario nije ostvario u Njujorku, koji je efikasno zabranio turističke apartmane 2022. godine bez značajnog pada cijena iznajmljivanja.

Međutim, on kaže da Barselona priprema mehanizme za podsticanje vlasnika da vrate svoje nekretnine na lokalno tržište.

- Trenutno, stambeni fond raste za oko 2.000 kuća godišnje. Ako možemo da vratimo tih 10.000 turističkih apartmana na tržište nekretnina, to je ekvivalent pet godina rasta - kaže on.

Doner, elokventni profesor sa sklonošću ka tartanskim prslucima, pridružio se gradskoj vlasti sa Univerziteta u Đironi, gde je vodio institut za istraživanje turizma.

On kaže da nove politike nisu usmjerene samo na smanjenje broja posjetilaca, već prije svega na promjenu njihovog profila i ponašanja.

Oko 65 % posjetilaca Barselone dolazi na odmor, dok ostatak čine poslovni putnici i, kako ih Doner naziva, "kulturni posetioci" – ljudi koji dolaze zbog muzeja, arhitektonskih i muzičkih festivala.

(Foto: Logan Armstrong/Unsplash)
Cilj je smanjiti broj tradicionalnih turista koji dolaze u odmor kako bi se postigla ravnoteža između njih, kulturnih posjetilaca i poslovnih posjetilaca.

Među mjerama je smanjenje broja terminala za kruzere sa sedam na pet, iako će grad i dalje primati više od tri miliona putnika sa kruzera godišnje.

Takvi posjetioci, tvrdi Doner, troše vrlo malo van broda i "stvaraju više problema nego koristi".


Turistička taksa za - donacije

Ograničenja neće posebno uticati na sedam miliona jednodnevnih izletnika koji svake godine dolaze autobusom. Grad je stoga povećao cijene parkiranja i usmjerio autobuse ka perifernim područjima kako bi smanjio njihov broj u centru.

Oko polovine turista u Barseloni je već posjetilo grad i vidjelo glavne znamenitosti, pa Doner planira da ih podstakne da idu na jednodnevne izlete van centra ili da posjete područja poput Monžuika - velikog parka sa nekoliko muzeja, ali gotovo bez stalnih stanovnika.

Grad planira da dio prihoda od povećane turističke takse iskoristi za obnovu lokalne trgovine u centru grada, kojom sada dominiraju prodavnice suvenira, prehrambene prodavnice i prodavnice kanabisa.

Takve inicijative će nesumnjivo biti dočekane sa skepticizmom. Ideja "kvaliteta iznad kvantiteta" nije nova, čak i ako to nisu bile Donerove reči.

Ipak, on i njegovi saveznici veruju da nakon tri decenije turističkog buma, ravnoteža konačno počinje da se prevagnu u korist stanovnika Barselone.

- Mnogi građani osjećaju da centar grada više ne pripada njima - kaže Doner.

Da li bi on mogao biti čovjek koji će im ga vratiti?



Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.