Manje uvezenih vozila, ali više električnih automobila u BiH

U tom periodu uvezeno je 29.078 automobila, ukupne vrijednosti od 433,5 miliona KM sa uračunatim dažbinama, što je manje u odnosu na isti period prošle godine kada je uvezeno 29.973 vozila vrijednih 466,4 miliona KM.

Podaci UIO BiH pokazuju da i dalje dominira uvoz polovnih automobila.

Tako je za četiri mjeseca ove godine na bh. puteve stiglo 3.161 novo vozilo, dok je uvezeno 25.917 polovnih automobila. Prošle godine u istom periodu uvezeno je 3.227 novih i 26.746 polovnih vozila.

Istovremeno su smanjeni i prihodi od uvoznih dažbina, koji su pali sa 86,8 miliona KM na oko 80 miliona KM.

Ipak, uprkos ukupnom padu uvoza, bilježi se rast uvoza električnih automobila.

- Ove godine u prva četiri mjeseca uvezeno ih je 120, ukupne vrijednosti 5,3 miliona KM, dok ih je u istom periodu prošle godine bilo 59, vrijednosti 3,3 miliona KM, sa uključenim dažbinama - kazali su iz UIO BiH.

Kako navode iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najskuplji uvezeni automobil u ovom periodu bio je Mercedes-AMG GT 63 Pro 4MATIC, koji je vlasnika koštao 547.574 KM, uključujući i dažbine.

Prema podacima kojima raspolaže UIO, vrijednost i broj uvezenih automobila su varirali iz godine u godinu pa je tako najviše automobila uvezeno tokom prošle godine - 95.421, a najmanje 2020. godine - 40.963.
BiH i dalje "evropski auto-otpad"

Igor Gavran, ekonomista, ranije je za "Nezavisne novine" ocijenio da omjer novih i polovnih automobila pokazuje da je BiH i dalje "evropski auto-otpad".

Istakao je da i dalje većina kupaca nije u mogućnosti da priušti novo vozilo.

- Ali ovako značajan rast broja vozila koja smo uvezli, neovisno o starosti, teže je objasniti, posebno jer je vidljivo da se prodaja vozila u BiH ne odvija lako i da ista vozila u oglasima i ponudama auto-kuća stoje neprodana mjesecima, da se preferiraju zamjene umjesto plaćanja gotovinom - kazao je Gavran.

Dodaje da broj stanovnika takođe kontinuirano opada te, kako kaže, jednostavno nema logičnog objašnjenja osim ako se dio vozila potom izvozi i prodaje negdje izvan BiH ili ako je bilo neke odgode carinjenja i ovaj broj se odnosi na duži period nego što je prikazano.

- Recimo, rast tražnje za novim vozilima od strane rentakar agencija je logičan zbog rasta broja turista, ali ne ovoliki i ne dominantno polovnih - zaključio je Gavran.

Komentarišući podatke o skupim uvoznim vozilima, Gavran ističe da je riječ o izuzecima ekstremno visoke vrijednosti, koji se odnose ili na rijetke bogate pojedince ili na javnu potrošnju.

- Dok je dio privatnih vlasnika možda i pošteno zaradio novac za takva vozila, u BiH se često dešava da se u vrhu liste najskupljih uvezenih automobila nalaze vozila namijenjena institucijama, što otvara brojna pitanja opravdanosti takve potrošnje - naveo je Gavran.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH Banja Luka

električni automobili

uvoz električnih vozila

Igor Gavran

polovna auta

uvoz polovnjaka