Prijava

Moja eKapija

Kontakt

Početna

Vijesti

Kako vjetroelektrane utiču na poljoprivredu?

Izvor: Klima101

Subota, 09.05.2026.

08:38

Komentari

Podeli

(Foto: Masdar, Cibuk1 windfarm)

(Vjetropark Čibuk) Sa porastom kapaciteta vjetroelektrana u Srbiji i regionu, u domaćoj javnosti su se pojavile strepnje da vjetrenjače štetno utiču na poljoprivredno zemljište i proizvodnju. Portal Klima 101 ispitao je šta o tome kažu poljoprivrednici, ali i nauka.

Dolovo, selo nadomak Pančeva, danas je mjesto jednog važnog i potencijalno kontroverznog susreta.

Zelena energija iz Dolova

Naime, ovo selo, koje već vjekovima ima tradiciju ratarstva, poslednjih godina transformisalo se i u čvorište zelene energije.

Od oktobra 2019. godine, u ovom selu struju proizvodi Čibuk 1, najveći vjetropark u Srbiji.

Sa svojih 57 turbina, Čibuk 1 proizvodi dovoljno struje za pokrivanje potreba oko 113.000 domaćinstava – više nego što ih ima u čitavoj Južnobanatskoj oblasti.

Da li je Dolovo primjer uspješnog suživota tradicije i nove tehnologije? Ili su vjetroelektrane, kako se u Srbiji sve češće i sve glasnije polemiše, usljed promjena koje izazivaju u mikroklimi, štetne po okolnu poljoprivrednu proizvodnju?

Pitanje je komplikovanije nego što možda izgleda na prvi pogled. Kako bismo pokušali na njega da dobro odgovorimo, okrenuli smo se kako iskustvima sa terena, tako i nauci.

Vjetrenjače kao džinovski mikser vazduha

Kada u vojvođanskim oranicama niče tehnologija na koju stanovništvo nije naviklo, nije neobično da se jave skepsa, oprez, pa čak i otpor. Pogotovo kada uzmemo u obzir razmjere vjetrenjača.

- U onaj "šešir" gore na vjetrenjači mogu da utjeram traktor - slikovito je objasnio jedan poljoprivrednik iz Dolova koji je želio da ostane anoniman, aludirajući vjerovatno na kućište rotora.

Mada sa zemlje to kućište djeluje kao sitna tačka na horizontu, posredi je samo prostorna iluzija – vjetrenjače su izrazito velike, a njihov uticaj na neposredno okruženje prevazilazi estetiku. Ključni fenomen koji se ovdje dešava je mehaničko miješanje slojeva vazduha.

Proizvodeći struju od kinetičke energije vjetra, turbine se ponašaju kao džinovski mikser.

(Foto: Elnos Grupa)

(Čibuk 1 najveći vjetropark u Srbiji) Primjera radi, kada je topliji vazduh iznad hladnijeg, okretanje vjetrenjača rezultuje povlačenjem viših slojeva nadolje i zagrijavanju blizu površine, i obrnuto – kada je topliji vazduh ispod, vazduh se miješa tako da se zemlja hladi.

Da li su ovi džinovski mikseri štetni po prinose? Sada kada su turbine postale stalni dio pejzaža u Srbiji, dobili smo i neposredna iskustva poljoprivrednika.

Mještani Padine, gdje se vrte elise elektrana Kovačica i Pupin, poslednjih godina svjedoci su primijetnog pada roda.

Iako glavni krivac ostaju suše koje usljed klimatskih promjena postaju jače i učestalije, kao dodatni otežavajući faktor poljoprivrednici iz ovog južnobanatskog mjesta navode upravo vjetrenjače – primijetili su da njihova rotacija "razduvava" rosu, uskraćujući presahlim usjevima dragocjenu jutarnju vlagu.

- Rosa traje dosta kraće, a nekada je čak i odsutna - napominje Pavel Brezina, predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Padine i inženjer poljoprivrede koji se bavi ratarstvom i uzgojem lješnika.

On kaže da u ljetnjem periodu kada bi po prirodi rosa ujutru bila prisutna u trajanju od tri-četiri sata, sada je to skraćeno na možda jedan sat ili je uopšte nema.

- To smo primijetili iz praktičnog razloga: ljeti se žetva ne može obavljati dok se ne raziđe rosa, jer je pšenica vlažna i kombajni to ne podnose. U djelovima sa vjetrenjačama primijećeno je da sa žetvom uvijek možemo krenuti ranije nego u drugim krajevima oko našeg sela gdje nema vjetrenjača - kaže Brezina.

Uticaj promjene klime

U idealnim uslovima sa dosta kiša rosa nije presudan faktor za opstanak biljaka. Nažalost, takvi idealni uslovi danas su sve rjeđi, dok velike suše u Srbiji izmijenjene klime postaju sve učestalije.

A upravo tada, smatra sagovornik, uloga rose kao izvora vlage postaje ključna.

- To je kao kada ste jako žedni pa popijete makar gutljaj vode - objašnjava Brezina. - To nije dovoljno da se organizam oporavi, ali vas makar malo osvježi. Tako bi i biljke mogle živjeti bez rose da je raspored padavina normalan jer bi crple dovoljno vlage iz zemljišta - kaže on.

Međutim, usljed manjka vlage u zemljištu, napominje Brezina, ta rosa bi bila dovoljna da održi biljke u životu u periodu između dvije jače kiše.

- Jednostavno rečeno, kada je loša godina sa lošim rasporedom padavina, vjetrenjače doprinesu da se ti uslovi još malo pogoršaju - objašnjava ovaj ratar.

Iz kompanije CWP, koja je razvila vjetroelektranu Čibuk 1, ne negiraju ovo zapažanje i konstatuju da u uskom krugu oko turbine može doći do blagog isparavanja jutarnje rose.

- S druge strane, to isto miješanje vazduha donosi značajne prednosti - odgovorili su na pitanje Klime101 iz ove kompanije. - Ono povećava dostupnost ugljen-dioksida biljkama, ubrzavajući fotosintezu, smanjuje vlagu na listu čime direktno sprečava gljivična oboljenja i pruža prirodnu zaštitu od mraza tokom kritičnih noći - navode iz te kompanije.

Međutim, razduvavanje rose nije jedina potencijalno negativna posljedica rada vjetroelektrana.

- Sa dosta velikom sigurnošću pretpostavljamo da u zemljištu ima dosta manje podzemnog svijeta kao što su kišne gliste - dodaje Pavel Brezina iz Padine.

Ilustracija (Foto: pedrosala/shutterstock.com)

Navodi da ako u dvorištu imate problem sa krticama ili neželjenim insektima, zabadaju se uređaji koji puštaju određene vibracije i turbulencije zbog kojih se one razbježe.

- To se i ovdje dešava. A upravo su kišne gliste jako pouzdan indikator biološke aktivnosti i održavaju plodnost zemljišta. Ipak, da biste dokazali koliko je neka vjetrenjača štetna, ako je štetna, trebalo bi raditi detaljna, višegodišnja ispitivanja, a ovo su samo naša zapažanja - kaže Brezina.

Od sagovornika smo čuli čitav niz drugih potencijalnih posljedica – npr. po samo zemljište po kojem se kretala teška mehanizacija tokom izvođenja radova, ili po njegovu cijenu, kao i u pogledu mikroplastike od elisa ili povećanih nivoa buke.

- U ispitivanjima i elaboratima koji se mogu dobiti na uvid uvijek se spominje buka jedne vjetrenjače - priča ovaj poljoprivrednik. - Ali to je kao orkestar. Jedan čovjek nije isto glasan kao kada pjeva njih 10-15 zajedno. Kumulativni, odnosno zajednički uticaj je mnogo veći.

To zavisi i od smjera vjetra. Čujemo ih kada vjetar duva ka naselju. Sada kada nas zaokruže vjetrenjačama, sa koje god strane duva, mi ćemo ih čuti. To je primjedba nas kao zajednice, ne samo poljoprivrednika - kaže Brezina.

Lokalni uticaj vjetroparkova nije predmet samo rasprava između poljoprivrednika i zajednica sa jedne i investitora sa druge strane.

Kako se mijenja temperatura zemljišta

U naučnim radovima poput ovog iz Kine primjećuje se da vjetrenjače miješanjem vazduha doprinose i porastu noćnih temperatura zemljišta.

Uprkos tome što vjetrenjače u Banatu i u Unutrašnjoj Mongoliji dijele hiljade kilometara, ovi uvidi ukazuju na to da svaka intervencija u prostoru, pa i ona najzelenija, ostavlja neki otisak.

Ali koliko je taj otisak zapravo – plitak ili dubok, zanemarljiv ili ne, veliki ili mali?

Uticaj vjetroelektrana na poljoprivredu (ne) može se primijetiti golim okom: Šta kaže nauka?

U studiji izrađenoj za potrebe procjene uticaja iz 2023, istraživači sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu proučavali su uticaj vjetroturbina prinose i kvalitet zrna na obradivim površinama u sklopu vjetroparka Kovačica.

Predmet analize bili su najzastupljenijiji ratarski usjevi u ovom području – pšenica, kukuruz, soja i suncokret.

Prema njihovim nalazima, u toku jedne proizvodne godine (2022/2023) nije uočena statistički značajna razlika u prinosima i kvalitetu između parcela neposredno uz turbine i onih udaljenih oko 100 metara, što je razdaljina za koju se opravdano pretpostavlja da na nju ne utiču vjetrenjače.

Sve minimalne razlike koje su se javile najvjerovatnije su posljedica heterogenosti zemljišta, piše u studiji.

Nema razlike u prinosima

Istraživači ističu da je prostor vjetroparka pod stalnim i svakodnevnim uticajem vjetra različitih pravaca i jačine (tzv. ruže vjetrova) što utiče na veće ili manje isušivanje površinskog sloja zemljišta, naročito ljeti kada je usljed visokih temperatura intenzivnija i evaporacija (tzv. fenski efekat).

- Promjene mikroklime o kojima se priča – kako negativne, tako i one pozitivne – toliko su suptilne da to, ako niste stručnjak, ne možete da primijetite - objašnjava za Klimu101 dr Vladimir Đurđević.

On je profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu i jedan od vodećih domaćih meteorologa.

- Sve druge stvari, po pitanju varijabilnosti u vremenu i klimi, imaju mnogo dominantniji uticaj na same prinose i višegodišnji trend u prinosima, nego promjene koje se dogode nakon izgradnje vjetroparka - dodaje Đurđević.

Kaže da je tako uticaj vjetroparkova uglavnom "maskiran" svim ostalim klimatskim faktorima, recimo kako su raspoređene padavine tokom pojedinačnih godina, da li je i koliko bilo olujnog vremena ili grada na pojedinim lokacijama, koliko je bilo dana sa temperaturama preko 35 °C, dugoročni trend zagrijavanja.

Taj dugoročni trend zagrijavanja sve češće i sve jače donosi – suše. Ovakvi učestaliji sušni uslovi i te kako prave osjetnu razliku za domaću poljoprivredu: naučno je dokazano da su u Srbiji ljetnje suše dvostruko češće nego nekada.U odnosu na suše koje pogađaju ogromna poljoprivredna prostranstva, uticaj vjetroelektrana neuporedivo je manji.

- Ne može da se kaže da se promjene ne dešavaju, ali nisu toliko permanentne i velike da možemo da ih registrujemo običnim posmatranjem, ili još plastičnije rečeno ljudskim čulima - ocjenjuje dr Vladimir Đurđević.

Ističe da povezivanje ovih pojava sa radom vetrenjača "verovatno predstavlja pokušaj pojedinaca da vidi ono što očekuje ili što bi neka jednostavna logika sugerisala."

Šta kaže nauka

Nauka je ipak potražila odgovore tamo gdje ljudska čula ne dopiru, ispitujući uticaj vjetroelektrana i mikroklimatskih promjena na poljoprivredne prinose. A rezultati variraju od lokacije do lokacije.

Studija iz SAD-a iz juna prošle godine, koja je sprovedena na nivou pojedinačnih parcela u Ajovi, došla je do pozitivnih zaključaka: njive u radijusu od osam kilometara od vjetroturbina zabilježile su porast prinosa kukuruza od 0,3 do 2% nakon izgradnje vjetroparkova.

Autori su ovaj efekat – najizraženiji u neposrednoj blizini postrojenja – pripisali upravo promjenama mikroklime izazvanim radom vjetrenjača kao što su promjene vlažnosti, strujanja vjetra i temperature koje mogu poboljšati uslove za uzgoj poljoprivrednih kultura.

Prema zvaničnim podacima, više od 90% vjetroturbina u SAD-u smješteno je upravo na poljoprivrednom zemljištu. A ovo nije jedino istraživanje koje upućuje na korisnosti ove simbioze.

Sveobuhvatna studija iz 2019, objavljena u naučnom časopisu Journal of Environmental Economics and Management, rasvetlila je da ovi pozitivni efekti promjene mikroklime nisu ograničeni samo na pojedinačne parcele, već su vidljivi i na nivou čitavih okruga.

Analizirajući podatke o prinosima i kapacitetima vjetroelektrana širom SAD-a, Danijel Kafin sa Univerziteta Kolorado u Bolderu otkrio je jasnu korelaciju: svakih dodatnih 100 megavata instalirane snage vetra povećava prinos kukuruza i drugih usjeva u okrugu za približno 1%.

Ipak, ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri se ovi zaključci mogu preslikati na specifičnosti našeg podneblja, tipa zemljišta i mikrolokacija.

Potencijali za budućnost

Osim toga, nije ni mikroklima jedini "vektor" preko kojeg izgradnja vjetroparkova može uticati na poljoprivrednu proizvodnju. Pored uticaja na prinose, poljoprivrednici strahuju i od – obima i lokacija novih planiranih projekata.

U okolini Padine gdje živi i radi sagovornik Pavel Brezina, u narednom periodu planira se podizanje čak deset vjetroparkova sa ukupno 374 vjetroturbina, navode iz Ekološkog pokreta Padina (EKOP).

- Mi tu već imamo blizu 100 vjetrenjača, pa eto dosta je, neka se ide selo-dva dalje - ocjenjuje Brezina.

On kaže da ovo područje možda jeste pogodno zbog vjetra, ali trebalo bi više uzeti u obzir da tu ljudi žive.

- Mi ne bismo htjeli da se to dalje širi. To nam je što nam je, to nam je škola - kaže Brezina.

Dr Vladimir Đurđević upravo tu vidi najveći prostor za napredak.

- Meni se čini da su ponekad netransparentnost i izostanak komunikacije sa lokalnim stanovništvom, kao i nedostatak otvorenog razgovora o mogućim oblicima saradnje, osim pukog otkupa zemljišta i prilagođavanja planova po principu "kako kome odgovara", veći razlog za brigu nego potencijalno narušavanje mikroklimatskih uslova - ističe profesor.

U tom smislu, kaže, edukacija i što šire uključivanje lokalne zajednice od ključnog su značaja.

- Na kraju, slobodnog prostora ima dovoljno, pa ako se negdje pokaže situacija da zaštita prirode, drugi rizici i zabrinutost prevagnu, sigurno postoje lokacije gdje vjetropark nikome "neće smetati" - kaže dr Đurđević.

Ilustracija (Foto: Fotokostic/shutterstock.com)

Međutim, priča o džinovskim mikserima ima i svoju drugu, profitabilniju stranu. Izgradnja vjetroparkova donijela je investicije u atarske puteve, a poljoprivrednici su za otkupljene ili zakupljene parcele od investitora dobijali i do tri puta veću cijenu od tržišne, otkrivaju sagovornici iz Dolova i Padine.

Tako se otvorila nesvakidašnja prilika – ustupanjem svega 30 do 35 ari za vjetropark mogao se se kupiti čitav hektar nove zemlje.

S obzirom na to da se većina poljoprivrednika odlučila da novac uloži u zemlju, ovo je pokrenulo talas kupovina, prisjeća se Pavel Brezina. Ipak, kako dalje nastavlja, taj nagli priliv kapitala i masovna potražnja za novim posjedima brzo su podigli cijene zemljišta.

Koliko su zapravo veliki vjetroparkovi?

Mada nam na licu mjesta može djelovati kao da vjetrenjače dominiraju horizontom, matematika na terenu pokazuje drugačiju sliku.

Kako pokazuje Plan otkupa i zakupa zemljišta za vjetropark Čibuk 1, za potrebe projekta trajno je otkupljeno 72 hektara zemlje. Na makro planu, u vojvođanskim atarima koji pojedinačno zauzimaju na hiljade hektara, ovih "vjetroparkovskih" 72 hektara je samo "kap u moru".

Štaviše, po rezultatima poslednjeg poljoprivrednog popisa, u Vojvodini se nalazi 28.683 hektara nekorišćenog poljoprivrednog zemljišta.

U pitanju je zemljište koje je iz različitih razloga napušteno, a od svih regiona Vojvodina ima ubjedljivo najmanji udio nekorišćenog zemljišta u Srbiji (samo 1,62%).

Drugim riječima, samo na nekorišćeno zemljište, samo u Vojvodini, mogli bismo da smjestimo 400 vjetroparkova veličine Čibuka 1.

Vjetroelektrane su inače izvor struje sa najmanjim otiskom na zemljište, posebno u poređenju sa termoelektranama na ugalj, računajući i rudarenje, kao i hidrocentralama, koje zauzimaju između 52 i 82 puta veće površine po megavat-času.

- Kada se pogleda mapa projekta, može da djeluje da vjetropark pokriva veliku površinu - navode iz kompanije CWP i poručuju da je to jedna od najčešćih zabluda.

- U realnosti, trajno zauzeće zemljišta je manje od 1% do 2%. Mi zauzimamo samo površinu samog temelja turbine, pristupnog puta i malog manipulativnog platoa koji služi za održavanje. Sve ostalo – preko 98% zemlje – ostaje dostupno za poljoprivrednu proizvodnju - navode iz ove firme.

I pored relativno malog zemljišnog otiska, razumljivo je zašto postoji strepnja kod poljoprivrednika u ovom kraju.

Naime, Čibuk 1 u Dolovu i okolnim mjestima jedan je od ukupno 13 operativnih vjetroparkova u našoj zemlji, ukupne snage oko 800 megavata, koji trenutno pokrivaju oko 4% domaće proizvodnje struje.

Razvoj energije vjetra kod nas krenuo od prve vjetrenjače na Pešteru, Elektroprivreda Srbije (EPS) je svoj prvi vjetropark Kostolac razvila na starom rudarskom odlagalištu, na mreži se uskoro očekuje elektrana Crni vrh na teritoriji Bora i Žagubice, a potencijali za izgradnju mogu naći širom zemlje…

Bez obzira na sve to, činjenica je da su domaći kapaciteti vjetra pretežno načičkani u južnom Banatu, jednom od najplodnijih djelova zemlje.

Uprkos tome što do sada izgrađeni kapaciteti zauzimaju mali prostor u ovom kraju Srbije, u pitanju je samo još jedan pokazatelj nedovoljno dobrog planiranja razvoja obnovljive energije u Srbiji, koji je svog do sada najkontroverznijeg predstavnika imao u vjetroparku Samoš.

Uostalom, velika koncentracija vjetroelekrana na jednom mjestu utiče i na stabilnost ukupne proizvodnje iz vjetra – jer proizvodnja u tom slučaju u ogromnoj mjeri zavisi od vremenskih uslova u jednom kraju, umjesto da je bolje raspoređena i da "hvata" vjetrove u različitim krajevima zemlje.

Dobra iskustva zemalja EU

Ako želimo da provjerimo kako treba planirati izgradnju vjetrokapaciteta, ali i da li oni utiču na poljoprivrednu proizvodnju, ne moramo gledati samo u sopstveno dvorište – pa ni u naučne radove koji se bave mikropromenama na konkretnim lokalitetima.

Možemo pogledati i iskustva zemalja koje su u razvoju vjetrokapaciteta otišle daleko dalje od nas.

Dok mi imamo dvocifren broj vjetroparkova i nekoliko stotina vjetrenjača, u npr. Njemačkoj – jednom od vodećih poljoprivrednih proizvođača u Evropi – vrti se skoro 30 hiljada vjetroturbina.

U Banatu najviše vjetroelektrana (Foto: Dejan Aleksić)

Dok se naši kapaciteti vjetra broje u megavatima, u Njemačkoj su preko sto puta veći i uveliko su premašili sedamdeseti gigavat, proizvodeći preko jedne četvrtine struje.

Dok je prvi komercijalni vjetropark kod nas, Kula, pušten u rad 2015. godine, u Njemačkoj je prosječna starost vetroparkova 15,5 godina.

- Po Njemačkoj i drugim zemljama postoje vjetroparkovi duže od deset godina, i to na mnogo većim površinama nego kod nas - ističe dr Vladimir Đurđević.

On napominje da se "i tamo obavlja poljoprivredna proizvodnja!"

- Da su primijećeni neki izrazito negativni, trajni efekti u smislu prinosa, do sada bi to isplivalo na površinu. Uvele bi se neke vrste kompenzacija poljoprivrednicima, a promijenio bi se i dizajn vjetroelektrana kako bi se ti efekti smanjili. A tako nešto se ne dešava - kaže ovaj stručnjak.

Otkup i zemljište

U prosjeku, jedna vjetrenjača sa pratećom infrastrukturom zauzima tek oko 0,3 hektara po parceli, a vlasnicima je garantovana naknada za svaku štetu na usjevima nastalu tokom gradnje ili održavanja.

Parcele za Čibuk 1 su većinski otkupljene od vlasnika, i to po cijenama nešto većim od tržišnih.

Međutim, poljoprivrednici mogu da nastave da obrađuju zemlju potpuno besplatno kako njive ne bi zarasle u korov, a samim tim da nastave da ostvaruju prihode kao da zemlju nikada nisu ni prodali.

Dodatno, po završetku radnog vijeka vjetroparka, prvobitni vlasnici ili njihovi nasljednici mogu da otkupe svoju parcelu nazad za svega 1 EUR.

Prije nego što uslijedi ovaj trenutak, projektna kompanija mora da vrati prostor u prvobitno stanje. To ne uključuje samo sklanjanje vjetrenjača, već preoravanje zemlje kako bi se omogućilo da nastavi da se koristi u svrhe poljoprivredne proizvodnje.

Bez obzira na sumnjičavost prema tome da li je tako nešto uopšte moguće, ovo je ugovorom jasno definisana obaveza investitora.

Iako je konkretno za Čibuk 1 ugovor o zakupu potpisan samo za privremene skladišne prostore, u slučaju izgradnje vjetroparkova postoji i ova opcija.

U tom slučaju, poljoprivrednici dobijaju dogovorenu sumu na ime godišnje rente za svaku turbinu koja se nalazi na njihovom imanju.

Ovakav vid pasivnog prihoda pruža ratarima neku vrstu "finansijskog osiguranja" - stabilan priliv novca koji ne zavisi od toga da li je godina bila sušna ili plodna ili od tržišne cijene žitarica.

Tagovi:

Udruženje poljoprivrednika Padina

Čibuk 1

Kovačica

Poljoprivredni fakultet Beograd

CWP

Ekološki pokret Padina

Komentari

Vaš komentar

Naš izbor

Skoro 22 mil EUR za Vjetroelektranu Vlašić: Vlada FBiH prihvatila grantove KfW-a Energija, Industrija

Prekretnica u energetici: Prošle godine čisti izvori prvi put pokrili sav rast potražnje za strujom Energija, Industrija

Kod Aleksinca u planu vjetroelektrana Mozgovo snage 150 MW sa 22 vjetrogeneratora Energija, Industrija

Tržište 360: Bez berze, integracije i jasnih pravila nema ni ozbiljne energetske tranzicije Energija, Industrija, Finansije

Kuvajt zainteresovan za ulaganja u aerodrome, turizam i energetiku u FBiH - U planu poslovni forum za povezivanje kompanija Energija, Industrija, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura

Zbog evropskih mjera poskupljuje struja iz BiH Energija

Goražde u centru energetskog megaprojekta vrijednog više od milijardu eura Energija

EPBiH dobija kredit od 56 mil EUR za razvoj vjetroelektrane Bitovnja Energija, Industrija

Rubrike za dalje čitanje

Retrospektiva investicija

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.