Svjetska banka snizila procjenu rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu

Svjetska banka (SB) snizila je projekciju rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini 0,3 procentna poena na 2,9%.

SB je u najnovijim prognozama procijenila da bi crnogorska ekonomija u narednoj godini trebalo da ojača 3,1%, što je 0,1 procentni poen manje u odnosu na jesenje projekcije.

SB predviđa da će crnogorska privreda u 2028. porasti 3,1%.

SB je u Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, u posebnom odjeljku koji se odnose na Crnu Goru, navela da je rast usporio na 2,7% u prošloj godini, kao rezultat niže proizvodnje električne energije i umjerenije turističke aktivnosti.

- Fiskalni deficit je porastao sa 3,3 na 4,3% BDP-a u prošloj godini, što ograničava fiskalni prostor i uvećava potrebe za finansiranjem - navodi se u izvještaju.

Kako napreduje pristupanje Evropskoj uniji, jačanje fiskalne discipline i obnova fiskalnih rezervi, kako ocjenjuju u SB, biće od ključnog značaja za očuvanje makroekonomske stabilnosti i ostvarivanje održivog rasta.

- Mala, visoko otvorena i euroizovana ekonomija Crne Gore je izrazito ranjiva na spoljne šokove. U prošloj godini zabilježeno je usporavanje rasta i rast fiskalnih pritisaka. Ekonomski rast iznosio je 2,7%, usljed slabijeg neto izvoza, dok je inflacija bila viša od očekivane. Fiskalni prostor ostaje ograničen, uz stabilan javni dug na nivou od oko 64% BDP-a - rekli su iz SB.

Pristupanje Evropskoj uniji ostaje glavni pokretač ekonomskih politika.

Reforme su doprinijele rastu dohodaka domaćinstava i povećanju formalne zaposlenosti, ali su, u uslovima usporavanja rasta, dodatno pojačale fiskalne pritiske i doprinijele povećanju fiskalnog deficita u prošloj godini.

- Očekuje se da će ekonomski rast u periodu od ove do 2028. u prosjeku iznositi oko tri odsto godišnje, prvenstveno podstaknut domaćom tražnjom. Potrošnja domaćinstava, turizam i kapitalne investicije nastaviće da podržavaju ekonomsku aktivnost, ali će visok deficit tekućeg računa, oslanjanje na eksterno finansiranje i prisutni inflatorni rizici zahtijevati očuvanje fiskalne održivosti i jačanje upravljanja rizicima - dodali su iz SB.

U izvještaju SB se navodi da će ekonomski rast zemalja Zapadnog Balkana ostati prigušen tokom ove i naredne godine, pod uticajem prelivanja posljedica konflikta na Bliskom Istoku, uporne inflacije i produbljene neizvjesnosti.

- Da bi se zadržao zamah reformi u zemljama regiona koje se suočavaju sa manjkom radne snage, povećanje učešća stanovništva na tržištu rada će biti od ključnog značaja - pokazuju procjene u danas objavljenom izvještaju Grupacije Svjetske banke.

Prognoze iz Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan pokazuju da će kombinovani ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 2,8% u ovoj godini što je 0,3 procentna poena ispod prethodnih projekcija. Očekuje se skromno ubrzanje rasta na 3,2% u narednoj godini.

Direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan, Xiaoqing Yu, rekla je da globalna neizvjesnost i geopolitičke tenzije obuzdavaju rast na Zapadnom Balkanu, a rastuće cijene predstavljaju direktan udar na novčanike građana.

- I dok kreatori politika koriste kratkoročne fiskalne mjere da suzbiju efekte ovih pritisaka na domaćinstva i preduzeća, naš izvještaj pokazuje da su radna mjesta ključ za dugoročni ekonomski napredak. Zapadni Balkan ima veliki izvor neiskorišćenih talenata – žene, mlade i druge koji žele da rade, ali su suočeni sa realnim preprekama. Njihovo uključivanje u radnu snagu jedan je od najefikasnijih koraka koje region može da preduzme i ojača svoju ekonomiju - smatra Xiaoqing.

Stanovništvo Zapadnog Balkana, prema tom izvještaju, stari brže nego bilo gdje u Evropi. Tokom naredne decenije najmanje jedna od pet osoba u regionu biće starija od 65 godina. U međuvremenu, radno aktivno stanovništvo, uključujući i fakultetski obrazovane i fizičke radnike, u potrazi je za boljim platama i perspektivama u inostranstvu.

- Paradoks je da se nestašica radne snage osjeća u ključnim sektorima, iako je mnogo ljudi isključeno iz radne snage ili su jednostavno odustali od traženja posla - navodi se u izvještaju.

Izvještaj ukazuje i na nedovoljno iskorišćen kapital: žene, mlade i ostale koji žele da rade, ali se suočavaju sa preprekama za ulazak na tržište rada. Ukoliko bi stopa učešća radne snage bila ista kao u uporedivim zemljama Evropske unije, to bi značilo dodatnih 2,8 miliona raspoloživih radno sposobnih stanovnika. Samim uključivanjem više žena u radnu snagu godišnje stope rasta porasle bi 0,35 procentnih poena.

Rad bi, prema navodima izvještaja, trebalo učiniti atraktivnijim izborom – počevši od poreskih i propisa o socijalnim beneficijama, zbog kojih je u mnogo slučajeva ostanak kod kuće finansijski sigurniji izbor.

- U većini zemalja Zapadnog Balkana, na primjer, prijavljivanje bilo kakvog prihoda od rada istovremeno diskvalifikuje pojedince iz programa beneficija za siromašne, čineći zaposlenje finansijskim rizikom umjesto nagradom. Takođe se ističe i potreba za priuštivom njegom djece i starih, boljim obukama za rad, kao i radnim mjestima koja nude realnu fleksibilnost i adekvatne uslove rada, uključujući i za online radnike - dodaje se u izvještaju.