Dok uvoz čelika raste, domaća industrija u BiH ostaje bez zaštite

Uvoz čelika u Bosni i Hercegovini raste iz godine u godinu dok domaća proizvodnja ostaje bez konkretne zaštite, uprkos jasnim pokazateljima da bi takav odnos mogao imati dugoročne posljedice po tržište i industriju.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije usvojilo prijedlog mjera za ograničavanje uvoza čelika i željeza, koje su imale za cilj zaštitu domaće proizvodnje i očuvanje radnih mjesta u industriji. Protiv ovog prijedloga glasali su ministri iz reda HDZ-a BiH, čime nije postignuta potrebna većina za njegovo usvajanje.

Kao razlog navodi se opredijeljenost za tržišne principe i izbjegavanje administrativnih ograničenja koja bi mogla utjecati na slobodu trgovine i odnose s međunarodnim partnerima.

Međutim, podaci pokazuju da je uvoz čelika u BiH u značajnom porastu proteklih godina.

S druge strane, na spisku od 28 kompanija koje su se protivile ograničenju uvoza nalaze se firme sa između tri i 308 zaposlenih (podaci iz 2023. godine), među kojima su kompanije iz Hercegovine, ali i turske firme angažovane na izgradnji autoputa kroz BiH.

Ova odluka dolazi u trenutku kada podaci ukazuju na gotovo izjednačen odnos uvoza i izvoza čelika i željeza u BiH, ali i značajne razlike u strukturi i cijeni.

U posljednjih pet godina uvezeno je čelika, željeza i proizvoda od njih u vrijednosti od 7,41 milijardu KM, dok je izvoz iznosio oko 7,3 milijarde KM. Od ukupnog uvoza, 4,41 milijarda KM odnosi se na čelik i željezo, dok je izvoz sirovog čelika i željeza iznosio oko 2,5 milijardi KM.

Uvozni čelik i željezo su u prosjeku i do 50 posto skuplji od onih koji se izvoze iz BiH, dok su 2022. godine bili i dvostruko skuplji.

Podaci pokazuju da značajan dio tržišta uvoza čelika i željeza u BiH drži mali broj kompanija, dok sve izraženiji globalni ekonomski poremećaji i rastuća zavisnost od uvoza ključnih sirovina dodatno naglašavaju potrebu za očuvanjem domaće industrije.

Istovremeno, potezi vlasti ne idu u tom pravcu. Gašenje rudnika i koksare već se odvijalo bez ozbiljne reakcije, a sve glasnija upozorenja da bi sličan scenarij mogao zadesiti i Novu Željezaru Zenica. U tom slučaju uslijedio bi lančani udar na cijeli sektor, uključujući i Željeznice FBiH i RS, dok bi hiljade radnika mogle ostati bez posla, zbog interesa malog broja kompanija bliskih centrima moći.