NavMenu

Razvija li se "super El Ninjo"? - Aktuelne prognoze kažu da je moguće

Izvor: Klima101 Četvrtak, 09.04.2026. 21:56
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: tcsaba/shutterstock.com)Ilustracija
Mada je teško reći sa sigurnošću, sada kada je tek počelo proljeće, novi El Ninjo nam stiže – i postoji nezanemarljiva šansa da će biti jedan od intenzivnijih, piše dr Irida Lazić sa Instituta za meteorologiju u Beogradu.

Kao naučni saradnik na Fizičkom fakultetu bavi se numeričkim modeliranjem procesa u klimatskom sistemu, sa fokusom na opisivanje interakcija između atmosfere i tla i na otklanjanje grešaka u rezultatima modela prouzrokovanih ovim interakcijama.

Dr Lazić objašnjava kakve će posljedice imati nova topla faza na Pacifiku.


Od 2024. traje La Ninja faza

Aktuelni podaci od početka ove godine ukazuju na razvoj novog, potencijalno snažnog El Ninja.

Temperature površine okeana u istočnom i centralnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika i dalje su ispod prosjeka – odnosno, još uvijek traje hladna, tzv. La Ninja faza, koja dominira od druge polovine 2024. godine.

Međutim, ove anomalije konstantno slabe od januara 2026, i podaci sada potvrđuju kolaps ovog režima, vrlo vjerovatni ubrzani prelaz ka "neutralnom" stanju, sa indikacijama razvoja snažnog El Ninja do ljeta 2026. godine. Za praćenje stanja ovog klimatskog sistema koristi se specifičan region u centralnom Pacifiku, gdje se na osnovu temperature okeana utvrđuje da li se nalazimo u toploj fazi (El Ninjo), hladnoj fazi (La Ninja) ili neutralnom stanju.
Najnovija mjerenja ukazuju na to da je hladna anomalija La Ninje trenutno na samom pragu neutralnosti.


Topli bazen ispod Pacifika

Međutim, ključni indikator snage predstojećeg El Ninja ne nalazi se na samoj površini, već u dubljim slojevima okeana.

Od sredine decembra 2025. godine, primijećen je razvoj snažnog toplog bazena ispod površine Pacifika. Pozitivne temperaturne anomalije na dubini od 100 do 250 metara počele su da se šire ka istoku, potiskujući hladne vode La Ninje u dubinu.

Podaci prikupljeni putem mreže satelita i tzv. okeanskih plutača potvrđuju da je istočni dio Pacifika, uz obale Južne Amerike, već ušao u toplu fazu, dok se centralni dio okeana ubrzano približava tom stanju.

Po ustanovljenom pravilu, kada se to desi, proglasiće se početak El Ninja.

Projekcije vodećih svjetskih institucija pokazuju mogućnost razvoja "super El Ninja"

Sezonski modeli vodećih svjetskih centara, uključujući Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) i američka Nacionalna administracija za okeane i atmosferu (NOAA), pokazuju izuzetno visok konsenzus oko daljeg razvoja događaja.


Ekstremi kao 1997. i 2015. godine?

Vjerovatnoća da će El Ninjo postati dominantan "mod" do avgusta 2026. godine iznosi nevjerovatnih 98% prema određenim modelima.Ono što najviše brine stručnjake je potencijal za razvoj "super El Ninja", stanja u kojem anomalija temperature u premašuje +2°C tokom dužeg perioda. Sadašnji podaci ukazuju da je vjerovatnoća da bude jak El Ninjo 80%, a vjerovatnoća pojave super El Ninja, poput onog iz sezone 1997/98. ili 2015/16, iznosi između 22 i 33%.

Naime, dinamika tranzicije u 2026. godini pokazuje sličnosti sa ekstremnim godinama poput 1997. i 2015, kada su zabilježeni neki od najsnažnijih El Ninjo događaja u istoriji modernih mjerenja.
Ilustracija (Foto: Pixabay/ELG21)Ilustracija
Ipak, kontekst 2026. godine je drugačiji zbog već povišenih baznih temperatura okeana usljed dugotrajnih klimatskih promjena. Iako se prognoze izdate tokom proljeća suočavaju sa "barijerom prolećne predvidljivosti", ogromna količina toplotne energije u dubini okeana daje modelima veću sigurnost u 2026. godini nego što je to uobičajeno.

Sezonske prognoze za predstojeće ljeto ne ukazuju na prohladne uslove, već na toplo, pa i vrlo vruće ljeto, koje se, nažalost, vjerovatno neće značajno razlikovati od prethodne tri godine.

El Ninjo je faktor koji može dodatno pojačati već izražen trend zagrijavanja, poput "šlaga" na već prilično crvenoj torti.


Šta je "barijera proljećne predvidljivosti"?

Proljeće je za klimu Pacifika poput "raskrsnice" na kojoj i najmanji povjetarac može skrenuti čitav globalni sistem u drugom pravcu.

Upravo zbog toga su dugoročne prognoze prije juna veoma nezahvalne i često nepouzdane.

Ovaj fenomen najbolje opisuje poznati koncept "efekta leptira", teorija po kojoj mahanje krila leptira u Južnoj Americi može, kroz niz lančanih reakcija, izazvati tornado u Sjevernoj Americi.

U tako kompleksnom sistemu, čak i minimalna promjena u atmosferi ili okeanu utiče na cjelinu, što je naročito izraženo kod dugoročnih sezonskih prognoza.

To možemo zamisliti kao dva puta koji se na samom početku razilaze pod veoma malim uglom.

U prvih nekoliko kilometara, odnosno mjeseci, ti putevi djeluju gotovo identično, ali kako vrijeme prolazi, oni se nepovratno udaljavaju, sve dok se potpuno ne razdvoje u dva različita klimatska scenarija.

Razlog zašto se ti putevi razilaze baš u proljeće je taj što je tada sprega između okeana i atmosfere najslabija.

Čim dođe ljeto, ta veza ojača, "volan se zaključa" i onda je mnogo lakše vidjeti – kojim putem smo zapravo krenuli.


El Ninjo donosi ekstremne uslove u različite krajeve svijeta

El Ninjo, službeno poznat kao "El Ninjo – južna oscilacija" (ENSO), predstavlja prirodni unutrašnji pokretač međugodišnjih klimatskih varijacija, koji je sposoban da izmijeni globalne temperaturne prosjeke i obrasce padavina na svim kontinentima.

Ilustracija (Foto: Pixabay / Quangpraha)Ilustracija
U tom kontekstu, El Ninjo donosi ekstreme umjesto "normalnih" uslova u različite krajeve svijeta, i to tako da negdje ima previše kiše i jakih oluja, a negdje suša ili jačih toplotnih talasa.

U pitanju je prirodan klimatski fenomen koji se javlja otprilike na svakih dvije do sedam godina. On nastaje kada oslabe, ili čak privremeno promijene smjer, pasatski vjetrovi duž ekvatora, što dovodi do toga da se topla površinska voda pomjera istočnije, ka centralnom i istočnom Pacifiku.

Zbog toga temperatura površine mora u tim oblastima postaje viša nego u uobičajenim uslovima.

Ova promjena rezultat je složenih interakcija između okeana i atmosfere, i iako mehanizam nije potpuno razjašnjen – da li prvo oslabe vjetrovi ili promjene u okeanu pokrenu proces – posljedice su dobro poznate.


Od promjena temperature vode do rasta cijena hrane

Jedna od ključnih posljedica je pomeranje zone tropskih padavina ka istoku. Ovo pomjeranje dovodi do obilnih kiša i poplava u djelovima Centralne i Južne Amerike, dok u zapadnom Pacifiku, tj. u Aziji i Australiji, često dolazi do suša.

Ilustracija (Foto: Pixabay/Gerd Altmann)Ilustracija
Kao posljedica toga, suše u zemljama poput Indonezije, Filipina i Indije dovode do smanjenih prinosa pirinča i negativno utiču na poljoprivredu.

S druge strane, u istočnom Pacifiku, uz obale Čilea i Perua, u normalnim uslovima dolazi do izranjanja hladne, nutrijentima bogate vode iz dubine, što stvara idealne uslove za razvoj ribe i intenzivan ribolov. Međutim, tokom El Ninja, ova okeanska cirkulacija se mijenja, pa izostaje miješanje hladne dubinske i tople površinske vode. Zbog toga se smanjuje količina hranljivih materija u toplijoj okeanskoj vodi, pa ribe migriraju u dublje i hladnije slojeve, ili se njihov broj značajno smanjuje. To dovodi do pada ribolova, ne samo na lokalnom nivou već i globalno, jer je pacifička obala Čilea i Perua jedan od najbogatijih ribolovnih regiona na svijetu.

Dodatno, ovaj pad utiče i na globalne cijene hrane, budući da se ribe poput inćuna u velikoj mjeri koriste za proizvodnju ribljeg brašna, koje je ključna komponenta u ishrani uzgojene ribe, ali i živine i stoke.


El Ninjo utiče na Evropu i na Srbiju

Iako nam Amerika i Azija djeluju daleko, El Ninjo značajno utiče i na klimu Evrope. Ono što nas najviše zanima jeste uticaj na Srbiju, gdje ovaj fenomen, u zavisnosti od svog intenziteta, najčešće pojačava i donosi jače toplotne talase i ljetnje suše. S druge strane, sadašnje prognoze El Ninja doprinose formiranju polja niskog vazdušnog pritiska, izraženog i po visini, u blizini Velike Britanije, što stvara uslove za ljetnju nestabilnost i pojavu jakih oluja u našem podneblju.

Naravno, El Ninjo nije jedini faktor, i cjelokupni recept je mnogo složeniji, ali u ovom "modu" dinamike atmosfere, rizik od jakih ili čak superćelijskih oluja, sličnih onima iz 2023. godine, postaje znatno veći. Radi podsjećanja, baš upravo tokom leta 2023. godine je bio počeo prethodni El Ninjo, koji je trajao nešto manje od godinu dana. Klimu treba shvatiti kao sistem koji ima svoje srednje stanje, ali i prirodnu varijabilnost.

Zamislite to kao garderober, u njemu imamo odjeću za različite prilike, za vrućinu, kišu ili zahlađenje. Prirodno je da tokom ljeta očekujemo određeni opseg, a ne uvijek istu temperaturu. Tako i El Ninjo očekujemo, na svakih 2 do 7 godina.

Međutim, u eri globalnog zagrijavanja, El Ninjo više nije "običan" posjetilac. On sada djeluje kao pojačivač koji postojeće ekstreme čini još snažnijim. Ono što naročito brine klimatologe jeste kako će se on ponašati u novoj izmijenjenoj klimi. Pitanje je da li će ostati u granicama onoga što pamtimo ili nas očekuje "El Ninjo na steroidima".


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.