Nova analiza EBRD-a upozorava na šokove cijena energije, poremećaje u trgovini, pad turizma i rast inflacije

Ilustracija (Foto: Plume Photography/shutterstock.com)

Dokument pod nazivom "Potencijalni ekonomski uticaj sukoba na Bliskom istoku" analizira kako se geopolitičke tenzije prenose na tržišta sirovina, lance snabdijevanja i finansijske tokove.

-Sukob pokazuje koliko brzo geopolitički šokovi mogu da se preliju na energetska tržišta, lance snabdijevanja i finansijske uslove-izjavila je glavna ekonomistkinja EBRD-a Beata Javorčik.

-Rast cijena energije dolazi u već izazovnom periodu za evropsku prerađivačku industriju, dok će širi efekti sukoba dodatno opteretiti državne budžete koji su već pod pritiskom visokih vojnih izdataka u centralnoj Evropi i velikih troškova servisiranja duga u južnom i istočnom Mediteranu i subsaharskoj Africi. Posljedice sukoba vjerovatno će trajati i nakon prestanka neprijateljstava.

Cijene energije naglo su porasle zbog poremećaja u proizvodnji i transportnim rutama u Persijskom zalivu. Iako su cijene nafte i gasa i dalje ispod istorijskih maksimuma, kratkoročna potražnja za energijom je relativno neelastična, pa bi cijene mogle dodatno rasti ako se poremećaji nastave.

Analiza navodi da bi, ukoliko cijena nafte duže ostane iznad 100 dolara po barelu i poremećaji u lancima snabdijevanja hemikalijama i metalima potraju, globalni rast mogao biti manji za najmanje 0,4 procentna poena, dok bi inflacija mogla porasti za više od 1,5 procentnih poena. U takvom scenariju, prognoze rasta za regione EBRD-a mogle bi biti smanjene za do 0,4 procentna poena u narednim projekcijama Banke.

Tržišta gasa i dalje su zategnuta, a evropske zalihe znatno su niže nego prethodnih godina. Čak i ako sukob brzo završi, cijene bi mogle ostati visoke dok kupci obnavljaju zalihe, jer je za ponovno pokretanje proizvodnje tečnog prirodnog gasa (LNG) potrebno vrijeme.

Posljedice se osjećaju i u poljoprivredi i industriji. Značajan dio globalne trgovine sirovinama za đubriva prolazi kroz Hormuški moreuz, što povećava rizik od rasta cijena hrane. Poremećaji u trgovini sa zemljama Zaliva mogu uticati i na snabdijevanje ključnim materijalima poput aluminijuma, sumpora, helijuma, petrohemikalija i plastike, dodatno podstičući inflaciju.

Trgovina sa zemljama Zalivskog savjeta za saradnju (GCC) značajna je za mnoge ekonomije regiona EBRD-a, dok je direktna trgovina s Iranom ograničena. Zemlje koje zavise od transportnih ruta kroz Hormuški moreuz, uključujući Irak, mogle bi se suočiti s posebnim izazovima, iako postojeće rezerve ključnih proizvoda poput pšenice pružaju određenu zaštitu.

Izvještaj navodi da su turizam i doznake dodatni kanali prenosa krize. Zemlje koje zavise od turizma, poput Jordana, vjerovatno će zabilježiti pad dolazaka turista, dok bi doznake iz zemalja GCC-a — važan izvor prihoda za Liban, Jordan i Egipat — mogle biti pod pritiskom.

Finansijski uslovi su se takođe pooštrili, uz rast prinosa na obveznice u južnom i istočnom Mediteranu i u Turskoj. Odliv kapitala iz pojedinih zemalja za sada je pod kontrolom, ali bi mogao ojačati ako se globalni finansijski uslovi dodatno pogoršaju.

Koliko će pojedine ekonomije uspjeti da ublaže šok zavisiće od njihovih fiskalnih i deviznih rezervi.

Najpogođenije bi mogle biti zemlje sa velikom zavisnošću od uvoza energije, đubriva i hrane, snažnim vezama sa zemljama Zaliva i ograničenim fiskalnim prostorom. Među njima su Egipat, Irak, Jordan, Kenija, Liban, Moldavija, Mongolija, Sjeverna Makedonija, Senegal, Tunis, Turska i Ukrajina.

Dugoročno, sukob bi mogao dodatno naglasiti značaj energetske sigurnosti i ubrzati fragmentaciju globalne trgovine, posebno u oblasti energije i kritičnih sirovina. Istovremeno, više cijene energije već donose neočekivane prihode izvoznicima sirovina, uključujući Rusiju.