Energetski šok sa Bliskog istoka - Zapadni Balkan među najranjivijima na rast cijena nafte

Moguća eskalacija sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država ponovo otvara pitanje stabilnosti globalne ekonomije. U trenutku kada Evropa već bilježi usporavanje rasta, novi energetski šok mogao bi dodatno zakomplikovati makroekonomsku sliku – od rasta inflacije i troškova transporta do slabljenja investicija i potrošnje. Finansijski stručnjak iz Srbije Vladimir Vasić upozorava da bi ključni rizik mogao biti upravo povratak scenarija stagflacije.

- Glavni rizik je stagflacioni impuls – skuplja energija podiže troškove transporta i poslovanja firmi, dok domaćinstva plaćaju veće račune. Istovremeno, neizvjesnost ruši investicije i potrošnju - kaže Vasić.

Prema njegovim riječima, Evropa je posebno osjetljiva na ovakav razvoj događaja jer je energija i dalje jedna od strateški najvažnijih stavki uvoza.

- Za Evropu to znači pad realnog dohotka i dodatni pritisak na industriju – hemijsku, metalnu, logistiku, avioindustriju i auto-industriju. U takvim uslovima centralne banke imaju teži posao, jer rast inflacije sužava prostor za popuštanje monetarne politike - objašnjava Vasić.

Tržište nafte tradicionalno snažno reaguje na geopolitičke krize, a Bliski istok predstavlja jedno od ključnih energetskih čvorišta svijeta. U takvim situacijama finansijska tržišta obično ulaze u takozvani "risk-off" režim.

- U geopolitičkim krizama često vidimo klasičan "risk-off" obrazac – akcije, posebno ciklične, dolaze pod pritisak, dok raste tražnja za sigurnijim ulaganjima poput američkih državnih obveznica, dolara i zlata - navodi Vasić.

On dodaje da u takvim okolnostima rastu kreditni spreadovi i volatilnost na tržištima kapitala.

- Važno je naglasiti da reakcija tržišta nije uvijek linearna. Intenzitet zavisi od toga da li kriza direktno ugrožava energiju i transport, kao i od njenog trajanja. Empirijska istraživanja pokazuju da zlato često dobija na značaju u periodima naglog rasta rizika - poručuje on.

Jedna od najvećih briga energetskih analitičara jeste eventualno ugrožavanje transporta kroz Ormuski moreuz, jedno od najvažnijih uskih grla svjetske trgovine energentima.

- Tržište nafte je izuzetno osjetljivo na Bliski istok upravo zbog nekoliko kritičnih transportnih tačaka, a Ormuski moreuz je najveća među njima - ističe Vasić.

Procjene pokazuju da kroz ovaj prolaz dnevno prođe oko 20 miliona barela nafte, odnosno približno petina globalne potrošnje nafte i tečnih ugljovodonika.

- Ako bi napadi dodatno eskalirali ili bi došlo do zatvaranja prolaza, cijene bi mogle naglo skočiti. Razlog je rast premije rizika, ali i veći troškovi osiguranja transporta - kaže Vasić.

Energetski poremećaji gotovo uvijek imaju snažan inflatorni efekat, jer se troškovi energenata i transporta brzo prelijevaju na cijene robe i usluga širom svijeta.

- Inflacija može porasti iz dva razloga – već sama prijetnja prekida podiže cijene energije, dok stvarni prekid fizičkog protoka predstavlja pravi šok ponude - objašnjava Vasić.

Pored toga, logistika postaje skuplja i sporija.

- Rastu premije osiguranja, rute se produžavaju, dostupnost tankera opada, a troškovi transporta rastu. Čak i kada se dio tokova preusmjeri, skuplji transport i sporije isporuke brzo se preliju na cijene koje plaćaju uvoznici širom svijeta - navodi on.

Iako zemlje Zapadnog Balkana nijesu direktni učesnici u globalnim energetskim tokovima, indirektni efekti krize mogli bi biti značajni.

- Za ekonomije Zapadnog Balkana postoje tri glavna kanala uticaja – uvoz energenata, finansijski tokovi i spoljna tražnja - kaže Vasić.

Rast cijena energenata, kako kaže, direktno povećava troškove električne energije, goriva i grijanja, dok jačanje dolara može dodatno poskupiti finansiranje.

- Ako evropska ekonomija uspori zbog energetskog šoka, region će to osjetiti kroz slabiju spoljnu tražnju, turizam i transport. U praksi, Zapadni Balkan krize često osjeća kao uvoz inflacije i sporiji ekonomski rast - zaključuje Vasić.