Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Vijesti
Najčešća greška lidera nije loša odluka, već ono što nisu primijetili
Komentari
Ilustracija (Foto: Shutterstock/fizkes)
Savremeno poslovno okruženje nagrađuje brzinu. Odluke se nižu, promjene su stalne, a kako raste odgovornost, raste i pritisak da se reaguje brzo i samouvjereno.
Ipak, dugogodišnje iskustvo pokazuje obrazac koji se ponavlja: kada liderstvo zakaže, razlog gotovo nikada nije pogrešna strategija. Mnogo je češće da nešto važno jednostavno nije primijećeno.
Većina liderskih problema nije strateški neuspjeh, već neuspjeh pažnje.
Kako lideri napreduju u hijerarhiji, njihovo vidno polje se često sužava. Potreba da se izvrši, odgovori i odluči stvara svojevrsni "pogled iz tunela". Pažnja se usmjerava na najhitniji zadatak – pregovore, reorganizaciju, promjenu na tržištu ili sastanak upravnog odbora.
Ono što se pritom gubi jeste periferni pogled: sposobnost da se uoči kako ljudi doživljavaju posao, a ne samo da li je posao obavljen.
Neretko timovi nastavljaju da rade po dobroj strategiji, da bi kasnije iznenada došlo do pada angažovanosti, otpora ili odlazaka zaposlenih. Signali su postojali, ali nisu bili prioritet. Kada se lideri usredsrede isključivo na promjenu, a ne i na to kako ona utiče na ljude, često ne primijete šta se tiho urušava.
Zašto lideri propuštaju važne signale?
Zastoji se dešavaju svuda: u izvršnim timovima, tokom brzog rasta i u trenucima velikih promjena. Okolnosti se razlikuju, ali obrazac ostaje isti.
Kako se tempo ubrzava, lideri često pretpostavljaju da jasnoća znači i usklađenost.
- U ranoj fazi karijere mnogi vjeruju da je dovoljno definisati pravac, a da će tim sam povezati sve tačke. Međutim, iskustvo pokazuje da ljudi ne razumiju viziju istom brzinom. Vizija se ne prenosi sama od sebe. Zaposleni moraju da razumiju ne samo kuda organizacija ide, već i kako taj pravac utiče na njihov svakodnevni rad, prioritete i ograničenja - piše Hoft.
Vremenom postaje jasno da su potrebne dvije promjene:
- ponavljati viziju češće nego što djeluje neophodno i usporiti dovoljno da bi timovi razumjeli vezu između strategije i sopstvenog rada.
Bez te pažnje, zamah se pretvara u otpor. Lideri idu naprijed, dok timovi pokušavaju da ih sustignu, ne zato što se ne slažu, već zato što im nedostaje jasnoća.
Slušanje kao vještina donošenja odluka
Slušanje se često smatra "finom vještinom", ali u stvarnosti ono direktno utiče na kvalitet odluka.
Što je pozicija viša, to su informacije filtriranije. Ljudi sažimaju, ublažavaju ili prećutkuju – ne iz loše namjere, već iz opreza ili neizvjesnosti.
Zato slušanje nije samo pitanje saosjećanja, već i tačnosti.
Jedno jednostavno pitanje može da promijeni perspektivu: Šta vam je trenutno potrebno da biste mogli da radite svoj posao?
Ovo pitanje pomjera fokus sa rezultata na uslove rada. Pokazuje da su prepreke važne, ne samo učinak. Istovremeno daje zaposlenima dozvolu da probleme iznesu na vrijeme prije nego što postanu nerješivi.
Važno je i da slušanje ne prestaje posle prvog odgovora. Često je najvažnije upravo ono što dolazi nakon početne tišine. A tišina zahtijeva dodatna pitanja i spremnost da se prostor ne popuni preuranjenim zaključcima.
Najglasniji glas u prostoriji nije uvijek i najtačniji. Govoriti promišljeno često je vrednije nego govoriti brzo, podsjeća Hoft.
Postavljajte bolja pitanja
Kada su ulozi veliki, lideri instinktivno prelaze na rješavanje problema umjesto na razumijevanje situacije. Hoft kaže da je taj refleks razumljiv, ali često kontraproduktivan.
U trenucima kada nešto djeluje pogrešno, korisno je vratiti se na nekoliko ključnih pitanja:
- Šta ne čujem?
- Šta ne razumijem?
- Gdje dolazi do zastoja?
Ova pitanja usporavaju trenutak taman toliko da prošire perspektivu. Pomažu da se otkriju neslaganja, nepotpune informacije i neizgovorene brige. Podsjećaju da razumijevanje mora prethoditi akciji.
Neke od najvrednijih uvida lideri dobijaju iz razgovora sa ljudima koji su najbliži svakodnevnom radu jer se upravo tu problemi prvo pojavljuju. Ako lideri slušaju samo "vrh", istina će im uvijek stizati prekasno.
Pitanja koja svaki lider treba da postavi sebi
- Ako je pažnja temelj dobrog liderstva, ona mora biti vidljiva u svakodnevnom ponašanju - piše Hoft i predlaže pitanja:
Pre donošenja odluke:
- Da li sam slušao ljude koji su najbliži poslu?
- Koje pretpostavke pravim?
- Šta bih mogao da propuštam?
Na sastancima:
- Da li sam postavio makar jedno otvoreno pitanje?
- Da li sam ostavio prostor za tišinu i potom ga ispunio radoznalošću?
- Ko nije govorio i zašto?
Tokom promjena:
- Da li provjeravam kako promjene utiču na ljude, a ne samo kako napreduju?
- Da li razgovaram i van izvršnog tima?
- Da li posmatram obrasce, a ne samo rezultate?
Kada nešto djeluje pogrešno:
- Šta ne čujem?
- Šta ne razumijem?
- Gdje dolazi do zastoja?
- Liderstvo ne počinje odgovorima. Počinje radoznalošću. Lideri koji grade dugotrajne organizacije jesu oni koji nikada ne prestaju da je njeguju - napisala je Rebeka Hoft.
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.