Planira li BiH ukinuti PDV na uvoz zlata?

Ilustarcija (Foto: G. Tončev Vasilić/Serbia Zijin Copper)

Podatak da je januarski uvoz u 2026. skoro 9 hiljada puta veći od januarskog uvoza najvrednijeg metala u 2025. godini u ovoj priči možda djeluje i kao statistička greška. Uvoz zlata u BiH u posljednjih 10 godina varira od 360 maraka do rekordnih tri miliona 2022. godine.

I ovo nije nakit, nisu kolekcionarski predmeti od zlata i nisu pozlaćeni metali. Ovo su podaci koji se odnose na ono što zovemo – čisto zlato. Investitori i investicioni savjetnici poručuju – cifre bi bile daleko veće da BiH nije jedina zemlja u regionu koja i dalje obračunava i naplaćuje PDV na uvoz zlata.

-Mi jedini imamo PDV na svo zlato, odnosno zlatne poluge koje uzimamo kao investiciju. Evo, do danas, iako smo imali više inicijativa, nije došlo do izuzimanja plemenitih metala iz sistema PDV-a, odnosno oni se i dalje tretiraju kao roba. Tako da većina građana pribjegava tome da zlato kupuje u okruženju i eventualno drži u okruženju u sefovima, što opet iziskuje određene troškove za održavanje- rekla je direktorica Monet Broker Dragana Garača.

U Hrvatskoj je investicijsko zlato oslobođeno poreza još od 2013. godine. Nema PDV-a, nema poreza na dobit pri prodaji. Zato je zlato tamo dostupno i penzioneru i mladom čovjeku koji želi da sačuva 50 ili 100 eura mjesečno. U BiH ne može. Jedan od inicijatora za ukidanje PDV-a na uvoz investicijskog zlata te PDV-a i carina na srebro je i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Admir Čavalić.

-Takođe je bitno navesti da naši građani treba da imaju što više investicionih mogućnosti, jer ih to u perspektivi čini prosperitetnijim i čuva njihov raspoloživi kapital. Nije dovoljno da se on samo čuva u bankama, naše tržište jeste bankocentrično, ali je potrebno imati i mnoge druge alternative – od plemenitih metala, pogotovo zlata, pa sve do kriptovaluta i nekih drugih instrumenata koji čuvaju vrijednost- kazao je šef Kluba poslanika SBIH-a u PS BiH Admir Čavalić.

Odgovor direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH na inicijative za ukidanje poreza na dodatu vrijednost na zlato hladniji je nego sef u banci. Ne dolazi u obzir. Razlog? "Nije trenutak". Zoran Tegeltija, očigledno, nije raspoložen da uvodi poreske olakšice za one koji imaju novca da kupuju zlato u momentu kada BiH nije u poziciji da poreski rastereti kupovinu osnovnih životnih namirnica.

-Posebno imajući u vidu trenutnu ekonomsku situaciju, kako u BiH tako i na globalnom nivou, kada tokom inflatornih kretanja dolazi do značajnog rasta cijena osnovnih životnih namirnica. Samim tim, smatramo da bi usvajanje predmetne zastupničke inicijative, u datim ekonomskim uslovima (i pored svih drugih razloga), imalo negativan odjek u javnosti, imajući u vidu da je trenutno u velikoj mjeri opala finansijska moć značajnog dijela stanovništva u Bosni i Hercegovini- istakao je direktor UIO BiH Zoran Tegeltija.

Dijelu stanovništva kao da raste finansijska moć. Stanovi se kupuju kao da postoji samo sutra, a cijene kvadrata rastu na mjesečnom nivou. Raste i tržište obveznica i akcija, ulaže se i u kriptovalute. Zlato, kao tradicionalni osjećaj sigurnosti u kriznim vremenima, u BiH ipak nije dostiglo puni ulagački potencijal. Struka kaže da nakit nije štednja. To je emocija, estetika i moda, ne investicija. Investicija su zlatne poluge i zlatnici, čija je cijena poznata u svakom trenutku, od Londona do Tokija.

-Sama činjenica da smo jedini u regionu koji zadržavamo tu otežavajuću okolnost nabavke zlata nije dobra za nas. Ako već hoćemo da težimo ka Evropi i da prihvatimo neke njihove standarde i njihov put, a ako hoćemo da budemo konkurentni i slijedimo zemlje u okruženju, prije svega Srbiju i Hrvatsku, bilo bi jako korisno. Time bi se izjednačili uslovi za sve građane koji žele da u formi investicija i ulaganja obezbijede još jedan način da svoj novac uposle, a da to nisu samo standardni načini na koje su navikli-kazao je ekonomista Bojan Lučić.

U većem dijelu svijeta zlato je osnovni instrument štednje. U BiH – skoro pa nerazumna investicija. Dok god se investicijsko zlato tretira kao luksuz, a ne kao alat za finansijsku sigurnost, građani će ulagati tamo gdje mogu – u stanove, garaže i beton, ili u ono za šta još nisu dovoljno finansijski pismeni: kripto i hartije od vrijednosti. Zlato će i dalje biti pod ključem. Ne u sefu, nego u zakonima.