Inflacija u BiH dvostruko viša nego u eurozoni - Hrana i struja guraju cijene naviše
Ilustracija (Foto: Shutterstock.com/Maxx-Studio)
Dok je u eurozoni inflacija u trećem kvartalu 2025. godine iznosila 2,1%, u BiH ona je dosegnula 4,4%. Kako se navodi u biltenu Centralne banke BiH (CBBiH), ukupna inflacija je, u prvih devet mjeseci prošle godine, jačala prvenstveno zbog baznog efekta, te snažnog rasta cijena hrane i električne energije, do nivoa od 3,9%. Rast inflacije je, također, bio uzrokovan i snažnim rastom prosječnih realnih plata nakon povećanja minimalnih plata, te njegovog prelijevanja na rast cijena usluga.
Na kraju septembra, inflacija je iznosila 4,2%, što je čak 3,4 procentna poena više nego u istom periodu prethodne godine.
Najveći godišnji rast cijena, u trećem kvartalu, zabilježen je u kategorijama hrana i bezalkoholna pića (9,2%), usluge restorana i hotela (7,6%), te zdravstvenim uslugama (6,0%). Ipak, na kraju trećeg kvartala, cjenovni odjeljak hrane i bezalkoholnih pića je zabilježio nižu stopu rasta (za 3 procentna poena) u odnosu na kraj prethodnog kvartala.
Za prvih devet mjeseci prošle godine, cijene hrane i bezalkoholnih pića su zabilježile rast od 8,7%. Također se navodi kako je u prvih devet mjeseci bio primjetan snažniji godišnji rast cijena režijskih troškova, u odnosu na prethodna dva kvartala, a na čiji rast je uticalo poskupljenje električne energije za domaćinstva u oba entiteta.
S druge strane, prevoz je zabilježio godišnji pad cijena od 2,3%, i taj trend traje već peti kvartal u nizu. Kategorija odjeće i obuće, koja kontinuirano djeluje deflatorno na ukupne prosječne potrošačke cijene, također je zabilježila godišnji pad cijena od 6,2%. Izraženi rast cijena hrane i režijskih troškova direktno utječe na povećanje troškova života, pri čemu ove dvije kategorije zajedno čine preko 52% ukupne potrošnje domaćinstava.
Posljedično, dolazi do smanjenja realne kupovne moći stanovništva. Ovakva kretanja ukazuju da su na rast cijena, u značajnoj mjeri, utjecali faktori iz domaćeg okruženja.
- U narednom periodu, očekujemo da će inflacija, između ostalog, biti pod sve većim utjecajem rasta cijena električne energije, kao i rasta plata, čiji efekti se prelijevaju na cijene usluga - navodi se u biltenu CBBiH.
Na agregatnom nivou, indeks potrošačkih cijena dostigao je rekordne vrijednosti, s prosječnim rastom cijena od 28,2% u odnosu na 2021. godinu, odnosno period prije snažnih inflatornih šokova. U poređenju s prosjekom iz 2015. godine, cijene usluga restorana i hotela porasle su za čak 45,3%, dok su usluge prevoza i lične njege zabilježile rast od 40,5% i 35,8%, respektivno.
- Za razliku od inflacije 2021. do 2023. godine, koja je bila "uvezena" (tzv.cost-push tip) i odnosila se na gotovo šokantan porast cijena ulaznih inputa u prozvodnji i trgovini na gotovo cijeloj planeti, ova inflacija (tzv. demand pull tip) je, čini se, "naša" i time je naša odgovornost za reakciju veća - pojasnio je za Forbes BiH Dino Osmanbegović, bankarski i finansijski ekspert u svojoj analizi inflacije u BiH i zašto se ona razlikuje od inflacije koju smo imali od 2021. do 2023. godine.
Firme:
Centralna Banka BiH Sarajevo
Tagovi:
CBBiH
Dino Osmanbegović
inflacija u BiH
inflacija u Evropi
inflacija u eurozoni
cijena hrane
cijena struje
rast cijena električne energije
rast plata
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora