NavMenu

Industrijski pejzaž BiH oblikovan novim pogonima, automatizacijom i širenjem pogona - Retrospektiva 2025, investicije u INDUSTRIJU

Izvor: eKapija Srijeda, 04.02.2026. 09:11
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Kzenon/shutterstock.com)Ilustracija
Industrija u Bosni i Hercegovini u 2025. godini bilježi značajne pomake kroz investicije i modernizaciju proizvodnih kapaciteta.

Posebnu pažnju javnosti privlačio je sve veći razvoj sarajevskog Energoinvesta koji planira izgradnju nove fabrike transformatora i ulaganja u obnovljive izvore energije, digitalizaciju i automatizaciju. Takođe, eKapija je pisala i o kompaniji Fibraworld iz Gradačca koja širi poslovanje kroz nove pogone u Istočnoj Bosni i investicije u proizvodnju jahti u Hrvatskoj, uz plan povećanja broja zaposlenih.

Uz njih i kompanija Lucius iz Viteza ulaže u nove reciklažne linije i automatizaciju, čime će kapacitet prerade otpada rasti na više od 600 tona mjesečno, uz otvaranje novih radnih mjesta.

Ukupna industrijska proizvodnja u BiH u 2025. bilježila je varijacije — u određenim mjesecima zabilježen je rast od oko 2,6%, dok su kasniji podaci pokazivali pad od 4,2% u odnosu na prethodnu godinu. Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji dosegao je oko 158.620 osoba, što ukazuje na stabilan, ali izazovan period razvoja industrijskog sektora u zemlji.

U međuvremenu, podsjetimo se koje su to priče i investicije iz sektora INDUSTRIJE bile poseban "mamac" za čitalačku publiku eKapije.

1. Energoinvest - nova fabrika transformatora

Energoinvest planira izgradnju nove fabrike transformatora u Sarajevu kao dio zajedničkog ulaganja sa Ares Trafo, što će osnažiti proizvodnju distributivnih i visokosnažnih transformatora i vratiti kompaniju u sferu visokotehnološke industrije.

(Foto: Ellica/shutterstock)
Direktor Mirza Ustamujić u intervjuu za eKapiju
je rekao da su kroz prošlu godinu otvorili devet novih tržišta na tri kontinenta i da ulažu u razvoj obnovljivih izvora energije, digitalizaciju i automatizaciju. Ustamujić je najavio i da su plate povećane više od 50%, s ciljem da se standard zaposlenih dodatno unaprijedi te da se profitabilnost poveća na oko 30.000 KM prihoda po zaposleniku.

Energoinvest, dodao je, ciljano zapošljava mlade stručnjake i podmlađuje tim kako bi kompanija bila konkurentna na međunarodnim projektima.

2. Fibraworld - širenje i konsolidacija

Kompanija Fibraworld iz Gradačca, u vlasništvu Alena Bošnjakovića, širi poslovanje kroz tri proizvodna pogona u Istočnoj Bosni i investicije u proizvodnju jahti u Hrvatskoj, uz planirano novo zapošljavanje do 150 radnika.

(Foto: Slobodana Šubara)
U Novoj Kasabi već radi fabrika Metkomp sa 75 zaposlenih, gdje se proizvode medicinske kade za njemačko tržište i kade za ribarstvo, dok se u Konjević-Polju otvara pogon za cijevi, montažne elemente i panele, a Kušlat će biti logistička podrška proizvodnji. Istovremeno, Fibraworld je preuzeo hrvatsku firmu Remia Plast, gdje razvija nove modele jahti dužine 10,6 i 13,3 metra, uz plan povećanja broja zaposlenih sa 14 na do 30 radnika.

Otvaranje tri fabrike u kratkom roku bio je veliki izazov, ali sada nam je fokus konsolidacija, obuka kadra i stabilan rast proizvodnje, izjavio je za eKapiju Alen Bošnjaković, direktor i vlasnik Fibraworlda.

3. Lucius, automatizacija i uvođenje novih linija

Jedan od lidera u reciklaži elektronskog otpada u BiH, kompanija Lucius iz Viteza, planira ulaganja u nove reciklažne linije i automatizaciju, čime će kapacitet prerade povećati na više od 600 tona otpada mjesečno i otvoriti 10 do 15 novih radnih mjesta.

Firma već danas izvozi reciklirane materijale u Švajcarsku i zemlje EU, a posluje po evropskim ekološkim standardima, uz dosadašnja ulaganja veća od 10 miliona KM.

– U naredne dvije godine planiramo liniju za reciklažu solarnih panela, nove linije za mehaničku i hemijsku separaciju te dodatna ulaganja u zaštitu okoliša, izjavio je za naš portal Matija Marjanović, direktor kompanije Lucius.

4. Iskra Laktaši - nove mašine i novi pogon


Kompanija Iskra Tela L iz Laktaša nastavlja snažnu ekspanziju u Bosni i Hercegovini, uz dolazak novih proizvodnih mašina i planirano zapošljavanje još oko 300 radnika.

(Foto: Printscreen/Facebook/Baupartner)
Nakon što je završena savremena fabrika u Laktašima površine 12.420 m², Iskra tokom prošle godine počela je i gradnju nove fabrike u Novoj Topoli kod Gradiške, koja će se prostirati na oko 12.000 kvadratnih metara. Oba pogona biće opremljena najmodernijom robotikom, a dio proizvodnje slovenske kompanije biće trajno preseljen u BiH.

– Bosna i Hercegovina postaje ključna tačka naše proizvodnje, a nove investicije donose značajno povećanje kapaciteta i nova radna mjesta, poručili su iz Iskre.

5. Tvornica namjenske industrije u Hercegovini

U Hercegovini je planirana izgradnja nove tvornice namjenske industrije, uz već ranije najavljena postrojenja u Cazinu i Tuzli, potvrdio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić. Vlada FBiH planira i povećanje vlasničkog udjela u kompanijama namjenske industrije, s ciljem jačanja domaće proizvodnje i otvaranja novih radnih mjesta.

– Postoji realna mogućnost gradnje tvornice namjenske industrije i u Hercegovini, čime dodatno jačamo ovaj strateški sektor, izjavio je Nikšić, dodajući da Vlada paralelno radi na zaštiti domaćih proizvođača i stabilnosti privrede.


6. Nova Alumina - pogon za proizvodnju tečnosti za autoindustriju

Nova Alumina iz Zvornika planira izgradnju novog pogona za proizvodnju tečnosti za automobilsku industriju u okviru postojećeg fabričkog kompleksa u Karakaju, potvrđeno je kroz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu.


– Pogon je projektovan kao tehnološki zatvoren sistem, bez emisije štetnih gasova, i biće u potpunosti integrisan u postojeću infrastrukturu fabrike, navedeno je u dokumentaciji Nove Alumine.

7. Najveća poslovna i industrijska zona u BiH

Sarajevo će dobiti najveću poslovnu i industrijsku zonu u Bosni i Hercegovini, koja će se prostirati na oko 100 hektara u naselju Doglodi, neposredno uz autoput, najavio je ekskluzivno u intervjuu za eKapiju premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk. Projekat podrazumijeva izmjene regulacionih planova, izgradnju putne i komunalne infrastrukture, a prve investicije u pristupne saobraćajnice planirane su do kraja godine. Zona će biti otvorena za domaće i strane investitore kroz kupovinu ili zakup zemljišta, s ciljem rješavanja dugogodišnjeg nedostatka industrijskih lokacija u Sarajevu.

– Pokrećemo najveći razvojni projekat u istoriji Kantona kako bismo Sarajevu omogućili snažniji industrijski i poslovni rast i privukli investitore kojima do sada nismo mogli ponuditi adekvatne lokacije, ranije je izjavio Uk za eKapiju.

8. Austrijska ASTA - pokretanje pogona u Cazinu

Austrijska kompanija ASTA zapošljavaće oko 300 radnika u novom proizvodnom pogonu koji se gradi u poslovnoj zoni Ratkovac u Cazinu, potvrđeno je tokom prošlogodinje posjete gradilištu potpredsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmeta Egrlića.

(Foto: Općina Cazin)
Riječ je o fabrici površine 25.000 kvadratnih metara, u kojoj će se u prvoj fazi proizvoditi bakrena žica i namotaji za transformatore, generatore i različite tipove elektromotora, namijenjeni prvenstveno automobilskoj industriji. Projekat se realizira kroz firmu ASTA Bosnia, a vrijednost investicije premašuje 23 miliona KM.

– Lijepo je vidjeti realizaciju ovako velikog projekta koji će značajno doprinijeti razvoju Cazina i cijele Krajine – naveo je Egrlić na svom Facebook profilu nakon obilaska gradilišta.

Iz kompanije ASTA ranije su poručili da će zapošljavanje biti fazno, u skladu s puštanjem proizvodnih linija u rad, te da će nova fabrika biti jedna od najvećih industrijskih investicija u Unsko-sanskom kantonu u posljednjim godinama.

9. Transformacija ArcelorMittala Zenica

Novi vlasnici nekadašnjeg ArcelorMittala Zenica predstavili su gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću planove razvoja kompanije koja sada posluje pod nazivom Nova Željezara Zenica, najavljujući modernizaciju proizvodnje, očuvanje radnih mjesta i razvoj industrijskog parka unutar postojećeg kompleksa.

Suvlasnici kompanije Gordan Pavlović i Ahmed Hamzić upoznali su gradonačelnika sa trenutnim stanjem u preduzeću, ali i dugoročnom vizijom koja, osim nastavka proizvodnje, uključuje šire ekonomske i socijalne efekte za grad Zenicu. Iz Grada Zenica je saopšteno da su investitori naglasili kako su u projekat uključeni privrednici iz oba entiteta Bosne i Hercegovine, što investiciji daje dodatnu vrijednost kroz jačanje međuentitetske saradnje i unutrašnje ekonomske povezanosti zemlje.

Planovi novih vlasnika podrazumijevaju zadržavanje postojećih i otvaranje novih radnih mjesta, uz poseban fokus na zaštitu radničkih prava, sigurne uslove rada i aktivnu saradnju sa sindikatima. Značajan dio strategije odnosi se i na ekološku komponentu, kroz postepenu modernizaciju postrojenja i njihovo usklađivanje sa evropskim standardima, posebno u oblasti industrijskih emisija i energetske efikasnosti.

Osim modernizacije osnovne proizvodnje, investitori planiraju razvoj industrijskog parka unutar kruga Željezare, čime bi se stvorili uslovi za dolazak domaćih i stranih kompanija, novo zapošljavanje i dodatno jačanje industrijske baze Zenice. Poseban akcenat biće stavljen na izvozna tržišta, kao i na povezivanje sa transportnim, obrazovnim i uslužnim sektorom.

10. Elektromont Banovići - pokretanje vlastite proizvodnje

Kompanija Elektromont iz Banovića prošle godine najavila je pokretanje vlastite proizvodnje elektromotora i transformatora, kao i izgradnju solarne elektrane na krovu svojih objekata.

(Foto: Elektromont prmo materijal)
- U planu je da se pokrene proizvodnja koja bi bila bazirana na transformatorima ili elektromotorima. Još uvijek ništa nije konkretizovano, ali ideja postoji i radi se na njenoj razradi- naveli su za eKapiju iz Elektromonta.

Projekt solarne elektrane je spreman za realizaciju nakon odobrenja Elektroprivrede BiH, a vrijednost investicije procjenjuje se na oko 200.000 KM.

Elektromont raspolaže dovoljno prostora i kapaciteta da u budućnosti širi proizvodnju i ostane važan dio industrijske slike Banovića i BiH.

S. Trivić



Pozivamo vas da vidite i koje su to investicije obilježile 2025. godinu iz oblasti NEKRETNINA, TRGOVINSKIH CENTARA, POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE, SAOBRAĆAJA, IT I TELEKOMUNIKACIJA, KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I ENERGETIKE i ZDRAVSTVA.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.