Domaća vina potapa uvoz

Vinogradarstvo na području Republike Srpske, a posebno banjolučkog regiona, posljednjih desetak godina doživjelo je značajan razvoj. Prema podacima Udruženja vinogradara i vinara RS, pod vinovom lozom danas se nalazi 50 hektara zemljišta, a plan je da u narednih deset godina ta površina bude uvećana četiri puta. Iako je područje Hercegovine najpogodnije za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, područje banjolučkog regiona ima veoma zanačajne potencijale, ističu u Udruženju.

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci i predsjednik Organizacionog odbora manifestacije "Dani vina u Banjoj Luci", Vojislav Trkulja, navodi da vinogradari u budućnosti imaju perspektivu, što potvrđuje struka i nauka.

"Već se iskristalisalo koje sorte se mogu uzgajati na našim područjima. Podignut je značajan broj vinograda, a ima i ozbiljnijih komercijalnih vinogradara. Dobro je što su pojedini restorani u svoje ponude uvrstili domaća vina, što ima veliki značaj u razvoju turizma i opšte ponude domaćih proizvoda", smatra Trkulja.

Pomenuta manifestacija, koja se organizuje u saradnji sa Udruženjem vinogradara i vinara RS, ima tradiciju dugu punih deset godina, a cilj joj je podrška razvoju vinogradarstva i uzgoju vinove loze, te promocija kulture trošenja vina u ovom regionu.

"Kod nas je ranije rakija bila najdominantije piće. Međutim, svijest ljudi u posljednjih deset godina se mijenja", ocijenio je Trkulja.

Bez obzira na to što vino kao prozvod nalazi sve više ljubitelja, njegova upotreba daleko je ispod nivoa na kojem se ono nalazi u zemljama Evropske unije, smatra direktor Vinarije "Jungić", Željko Jungić.

On kaže da potrošnja vina u BiH iznosi u prosjeku oko 10 litara godišnje po glavi stanovnika, dok taj prosjek u evropskim zemljama iznosi oko 50 litara.

"Ako još u obzir uzmete činjenicu da od te potrošnje više od pola otpada na uvozna vina, teško je pričati o napretku. Njega ima, ali on nije zavidan", smatra Jungić.

Po njegovom mišljenju, nadležne institucije trebalo bi da povedu računa o uvozu vina sa inostranog tržišta kako bi zaštitili domaće proizvođače. Zbog nekontrolisanog uvoza, kaže, nije u mogućnosti da poveća ovogodišnje proizvodne kapacitete.

"Sve količine koje proizvedemo namijenjene su za lokalno tržište. Mali je broj vrhunskih poznavalaca vina, a i ekonomska moć je takva da je malo onih koji mogu platiti vina vrhunskog kvaliteta. Pretežno se piju jeftinija vina niže kategorije i to su uglavnom vina iz uvoza. Veoma malo se proizvodi vina vrhunskog kvaliteta koja su skupa i koja traže posebnu proizvodnu njegu", kazao je Jungić, ističući da vinarima i vinogradarima još nije isplaćena prošlogodišnja premija.

Pravo na tu premiju, prema riječima portparola Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Bojana Kecmana, imaju poljoprivrednici koji su zasadili najmanje 0,3 hektara s najmanje 3.000 loznih kalema po hektaru.

"Kada se provede procedura i ostvari pravo na premiju, proizvođačima se dodjeljuje podsticaj u iznosu 35 odsto uloženih sredstava. Ta premija ne može biti veća od 8.000 maraka po hektaru ili 80.000 maraka po korisniku", naglasio je Kecman.