NavMenu

Srpsko zlato i tuđinski pijuci, part 2 - RETROSPEKTIVA 2025, investicije u INDUSTRIJU i RUDARSTVO

Izvor: eKapija Četvrtak, 29.01.2026. 11:44
Komentari
Podeli
(Foto: Kier in Sight Archives/Unsplash)
Prošlogodišnju retrospektivu investicija u oblasti industrije (i rudarstva) naslovili smo sa "Red Kineza, red Australijanaca, fabrike u najavi i lov na srpsko zlato", a ne bismo mnogo pogrešili s takvim naslovom ni ove godine, jer, favoriti naše čitalačke publike ponovo su, i u 2025, bili tekstovi koji su se bavili dolaskom (sve novih) kopača iz zemlje kengura, ali i kineskih i ostalih azijatskih investicija.

Pokušali smo sa radnim naslovom "Šta se ono na Bobiji sjaji" i, mada postoji verzija sa pop-Đujićem, popularna među srpskim dinarskim elementom u SAD, možebiti da je poznatija ona sa nelegalnim, velikim 27. slovom abecede, pa smo, u opasnosti da budemo oglašeni Antom - kao što je Dinko proglašen Dinkom - odustali.

Jedna se, dakle, vest izdvojila, posebno na sebe obrativši pažnju ne samo čitalaca eKapije, već i čitave javnosti. Ili poštenije, izazvavši bes. Tema koja je inspirisala naslov ovogodišnje retrospektive podigla je na noge ekološke lokal-patriotske zaštitare i tastatura-komentatore kao retko koja do sada.

Kod nas je toliko pobudila interesovanje da je po čitanosti prešišala sve ostale tekstove i u svim drugim oblastima, pokazavši još jednom široki uticaj rudarskih tema na srpsko društvo i ekonomiju, ili korporativnim jezikom rečeno, across sectors and society.

Da vas ne držimo više u neizvesnosti (Ta-na-na-na!) ovo je najsjajnija zvezda eKapije u 2025 i naš najčitaniji tekst u obasti industrije, kopanja i prerade iskopanog i šire, a za njom sledi i prestalih TOP devet vesti iz oblasti industrije na portalu eKapija u 2005. godini:


1. Australijanci će izbušiti 62.000 hektara u Srbiji, a prvo planinu Bobiju

Australijska rudarska kompanija Middle Island Resources je u septembu prošle godine, preuzevši firmu Konstantin Resources, takođe iz Australije, postala vlasnik ni manje ni više nego 14 licenci za istraživanje ruda u Srbiji, na čak 62.000 hektara, što je više nego što ijedna druga kompanija ima u našoj zemlji! Bum! Ova vest, koju je srpskoj javnosti ekskluzivno prenela eKapija, već je bila dovoljna da ponovo zapali sveti plamen antirudarstva u Srbiji koji tek što je donekle zgasnuo nakon vesti iz 2024. o dolasku australijskih kopača zlata na Rogoznu.

A onda – tras! Sledi informacija da će Australijanci, od svih kupljenih licenci za kopanje, najpre da kopaju na Bobiji, skrivenom dragulju Zapadne Srbije nadomak Ljubovije, "na samo 100 kilometara od Beograda", i to je bila kap koja je prelila čašu.

Nekadašnji rudnik barita na Bobiji (Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)Nekadašnji rudnik barita na Bobiji

Još kada su saopštili, čini se sve trljajući ruke, da tamo, na Bobiji, zlato bukvalno viri sa površine nekadašnjeg rudnika barita, koji mi nismo pijucima takli još od Titovog vremena, odijum javnosti prema kopačima, vlastima, kengurima, Sasima, pa čak i eKapiji kao glasniku - jer bolje je, valjda, ne znati - porastao je do neslućenih visina. Esencijalna poruka gomile komentara koje smo dobili na ovu vest mogla bi da se sažme u: "Sprem’te se, Srbi, ovi se ne šale...".


2. Kineski "soft opening" u Rumi

Na drugom mestu naše čuvene liste, isto tako čuveni Kinezi. Njihove investicije uvek su rado čitane, a ovog puta, kineska kompanija Haitian, najveći svetski proizvođač mašina za brizganje plastike pod pritiskom, saopštila je krajem novembra da je u Rumi započela probni rad.

Fabrika u Rumi (Foto: Haitian International)Fabrika u Rumi

Za zaposlene i bliske partnere kompanija je održala interni "Open House" čime je obeleženo probno otvaranje fabrike (tzv "soft opening), a ta vest je, među mnogobrojnim najavljenim kineskim automobilskim investicijama u Srbiju, iz nekog razloga pobudila najveću pažnju čitalaca eKapije. Možda zbog najave zapošljavanja inženjera, ili pak zbog informacije da će, pored proizvodnje mašina, Haitian Serbia biti i centralni hab za isporuku rezervnih delova evropskom tržištu.


3. i 4. Kad je Kumho otišao i pre nego što je došao

Treće mesto zauzela je vest da je južnokorejski gumarski gigant Kumho, rešio da zaobiđe Srbiju. Paradoksalno, kada smo objavili inicjalnu vest o tome da drugi najjači proizvođač automobilskih guma u Južnoj Koreji razmatra Srbiju kao lokaciju za svoju prvu evropsku fabriku vrednu više od 700 mil USD, to ni uopla nije izazvalo pažnju čitalaca kao vest da je za gradnju ipak izabrao Poljsku.

I kao što su se na prvu vest nizali komentari poput "šta će nam još jedna fabrika guma da nas zagađuje" i "trebaju li Srbiji te prljave tehnologije", u komentarima na drugu vest provejavao je i izvesni žal za izgubljenom investicijom, uz već poslovično vajkanje da je "Poljska, naravno, za Srbiju Švajcarska".

(Foto: Bill Ragan/shutterstock.com)

A da li će onda biti iznenađenje ako vam kažemo da je Kumhoov nedolazak u Srbiju i na 4. poziciji naše liste? Reč je o prethodnoj vesti da plan o gradnji evropske fabrike gubi zamah zbog požara u njihovoj matičnoj fabrici u Južnoj Koreji, na šta nam je većina komentarisala sa "hvala bogu, i ove gumare koji su već tu bi trebalo da oteramo".
Da li se "svijetu", ili samo Srbima ne može ugoditi, zaključite sami.


5. Rogozna - stara priča, nova otkrića

Na 5. mestu, eto nama starih znanaca – Australijanaca koji nam "rovare" po Rogozni. Njih treba tužiti kralju Čarlsu, jer - mnogo naroda to ne zna - on je zapravo i njihov kralj. Nako što su 2024. bili najčitanije štivo na eKapiji, i sada se vraćaju u velikom stilu. Na planini kod Novog Pazara otkrili su pojas zlata i cinka dug skoro tri četvrtine kilometra. Pronađen je u novembru pojas od 702,5 metara neprekidne mineralizacije na ležištu Gradina, uz jednako impresivan rezultat od 365 metara u drugoj bušotini.

Njihovo rukovodstvo saopštilo je da bušenje na našoj Rogozni daje sve bolje rezultate i, uz raniju ocenu da "tamo ima zlata za pola Evrope", to beše dovoljan "prst u oko" delu srpske javnosti antirudarski nastrojenom - većinskoj Srbiji, takoreći - da nam u komentarima ponovo "saspe" sve što misli o ovom pohodu kraljevskih kengura na srpsko blago. Australijanci ne mogu da se načude, a ni mi, izgleda.


6. "Hoćemo li dozvoliti, RODE, da nam očerupaju našu zlatku koku?"

A da ne bi neko zaključio da na naše zlato kidišu baš isključivo Australijanci, pobrinula se naša vest koja se našla na 6. poziciji ove liste, a tiče se kanadske investicije Čoka Rakita. Srpska zlatna koka u rukama Kanađana, tačnije kompanije DPM Metals (ranije Dundee Precious Metals), a koja će prema procenama biti najveća u regionu, vredna čak 2,2 mlrd USD, nije mogla da prođe nezapaženo.

(Foto: Africa Studio/shutterstock)

Uz prvobitnu informaciju da Kanađani kod Žagubice planiraju da nam iskopaju 41 tonu zlata, još više je odjeknula među našom čitalačkom publikom potonja vest da su korak bliže realizaciji te "narodne pljačke", budući da se radi prostorni plan rudnog ležišta Čoka Rakita.

"Hoćemo li dozvoliti, RODE?", komentar je koji se posebno izdvojio među masom, a koji najbolje sumira raspoloženje naroda prema ovakvim investicijama u Srbiji. Danica Crnogorčević je u međuvremenu, ko zna da li i zbog ovog komentara, promenila položaj u okviru srpskog roda, a sproću srpske igre prestola.


7. "A fabrike?!"

Na 7. mestu, najzad i jedna beogradska vest. Da malo odmorimo od rudarenja, fokus su čitaoci stavili na "gradnju bazena i terena umesto privrednih zona". Lokacija – opština Rakovica, predmet – gradnja sportsko rekreativnog kompleksa, i to na mestu prethodno planiranom da se "nešto pametno gradi i radi".

Reč je o području između trase železnice, Ulica Sretena Popovića, 13. oktobra i obilaznice oko Beograda u Rakovici, gde je na parcelama ukupne površine oko 6 hektara u planu je gradnja sportskog kompleksa sa otvorenim bazenima i sportskim salama na 20.000 metara kvadratnih, umesto ranije planiranih privrednih zona.
U pitanju je tek Nacrt plana detaljne regulacije, ali, "kako sad to i našto to?".

"Gde su fabrike", "Samo nam još jedan sportski centar fali" i slična javna mnenija, napunila su nam vrlo brzo sekciju za komentare na ovu vest.


8. U međuvremenu, na Bobiji...

I... da se vratimo opet, kome drugom, nego našim rudarima. Dugo ih nije bilo... Osma pozicija naše liste vodi nas ponovo na Bobiju. A tamo, Australijaci već počeli da buše!

Pa još kad rekoše da im je "zadovoljstvo što započinju prvo bušenje na Bobiji, jednom od ključnih projekata iz srpskog portfolija, koje je slabo istraženo ležište visokog sadržaja zlata", pa ga i uporediše sa rudnikom Vareš u BiH koji vredi 1,25 mlrd USD, šta da vam kažemo dalje... Pročitajte i sami prvo vest, pa onda i komentare o odbrani "male Srbije od eksploatatora iz onolike Australije"...


9. "Sve rasprodaše"

Pretposlednje mesto pripalo je vesti da je mađarska državna elektroenergetska kompanija MVM Zrt preuzela većinski udeo u dvema vodećim srpskim energetskim građevinskim kompanijama, Energotehnika Južna Bačka i Elektromontaža Kraljevo.

(Foto: Paolo Diani/shutterstock.com)

"Kuku nama i lele, sve nam uzeše!", sručila se odmah lavina.

Reč je o kompanijama koje već duže vreme nisu u rukama države Srbije, ali ta činjenica nije nimalo pomogla da se komentatorska lavina o "rasprodaji strateških državnih kompanija" zaustavi.


10. Za kraj, malo OIE

Na poslednjem, 10. mestu, čitaoce je najzad zainteresovala i vest iz oblasti obnovljvih izvora energije. Tekst iz avgusta govori o tome da rumunska državna elektroprivreda Hidroelectrica planira da u roku od dve godine uz hidroelektranu Đerdap 2 postavi baterijski sistem od 64 megavata, koji će moći da uskladišti do 256 megavat-sati električne energije.

Srbija i Rumunija su, naime, zajedno izgradile obe hidroelektrane u sistemu Đerdap, te im pripada po pola kapaciteta, a Srbija s druge strane razrađuje drugačije rešenje za skladištenje energije - na desnoj strani Dunava uzvodno planira reverzibilnu hidroelektranu Đerdap 3.


Pozivamo vas da vidite i koje su to investicije obeležile 2025. godinu iz oblasti NEKRETINA, TRGOVINSKIH CENTARA, SAOBRAĆAJA i POLJOPRIVREDE I PREHRAMBENE INDUSTRIJE i TURIZMA.

B. P.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.