Evropski parlament traži povećanje proizvodnje lijekova u Evropi

Autor tog prijedloga Tomislav Sokol iz HDZ-a, čiji je izvještaj o tome usvojen s 503 glasa "za", 57 "protiv" i 108 "uzdržanih", rekao je agenciji HINA da će, "ako ništa ne poduzmemo i ne stimuliramo evropsku industriju i proizvodnju u Evropi, kroz nekoliko godina postati zavisni od uvoza novih lijekova iz SAD-a, uz postojeće zavisnosti od Indije i Kine".

Dosadašnji sistem javne nabavke u bolnicama EU, vođen primarno kriterijem najniže cijene, izgurao je mnoge evropske proizvođače s tržišta. To je dovelo do toga da za mnoge kritične lijekove postoji samo jedan dobavljač i nema alternative ako taj dobavljač zakaže. To opterećuje zdravstvene sisteme i ljekare koji moraju tražiti zamjensku terapiju. Tim zakonom želi se riješiti taj problem i potaknuti proizvodnja lijekova u EU.

– Vršimo pritisak na farmaceutske kompanije da barem 50 posto svojih kapaciteta izgrade i održavaju u Evropi i tu smo mnogo ambiciozniji i od Evropske komisije i Evropskog savjeta – rekao je Sokol o stavu Evropskog parlamenta.

Kazao je da se novim zakonom želi omogućiti da na tenderima za lijekove bude izabrano više kompanija.

"Proizvedeno u EU" često znači samo završnu fazu pakovanja, a Evropski parlament će se u nastavku pregovora zalagati da prednost imaju dobavljači koji "znatan dio" proizvodnje obavljaju u EU, odnosno da se najmanje 50 posto potrebne supstance za lijek proizvodi u Uniji, ili barem u zemljama EFTA-e – Švicarskoj, Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu – ili da najmanje 50 posto vrijednosti konačnog lijeka proizlazi iz postupaka proizvodnje ili prerade koji se obavljaju u Uniji ili u zemljama EFTA-e.

Poslanici Evropskog parlamenta podržali su sastavljanje industrijskih "strateških projekata" smještenih u EU za stvaranje, modernizaciju i poboljšanje proizvodnih kapaciteta. Također žele da vlade država članica i EU daju prioritet finansijskoj potpori strateškim projektima u tekućem budžetu i novom višegodišnjem finansijskom okviru EU za razdoblje od 2028. do 2034. godine.

Sokol je rekao da ključnim dijelom svog izvještaja smatra zajedničku javnu nabavku kritičnih lijekova i lijekova od zajedničkog interesa. Evropski parlament je za nastavak pregovora usvojio stav prema kojem pet država članica može obaviti zajedničku javnu nabavku, umjesto devet koliko ih je predložila Komisija.

– U praksi bi bilo jako teško okupiti devet država, mi smo taj minimum stavili na pet – rekao je Sokol, dodavši da to za države znači "bolju pregovaračku poziciju, niže cijene lijekova i brži rok isporuke".

Industriji generičkih lijekova "važni su sigurnost i predvidivost i da pravila budu precizno definirana", rekao je Sokol, dodavši da je toj industriji najveći problem konkurencija iz Indije i Kine.

– Zato je industriji generičkih lijekova bilo jako važno da se to proširi, da može više kompanija dobijati nabavke od istog naručioca – kazao je on.

Za industriju inovativnih lijekova rekao je da njima jedinstvena nabavka "nije nužno po volji zato što jača pregovaračku poziciju malih država, ali nama je to bio apsolutni prioritet. Mi smo insistirali da se jedinstvena nabavka ne razvodni, nego da se pojača, smanjili smo i taj prag s devet na pet država da bismo još olakšali mogućnost zajedničke nabavke", rekao je hrvatski europarlamentarac.

Evropski parlament predlaže i mehanizam koordinacije na nivou Unije kojim bi se omogućilo da se lijekovi iz jedne zemlje redistribuiraju u drugu.

– Uvodimo pravilo kontrole zaliha država članica, kojima pravljenje zaliha neće biti dozvoljeno ako to može dovesti do nestašice u drugim državama. To će se kontrolirati na evropskom nivou: da li, na primjer, Njemačka kupuje previše lijekova i onda zbog toga nema lijekova za ostale. I drugo, ukoliko zaista dođe do nestašice, na primjer u Hrvatskoj, a utvrdi se da taj lijek postoji na zalihama u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji ili bilo gdje drugdje, onda će se moći izdati nalog s nivoa EU da se ti lijekovi redistribuiraju iz Njemačke u Hrvatsku – rekao je Sokol.

Evropski parlament je sada spreman za pregovore s vladama država članica EU o konačnom obliku zakona, a Sokol očekuje najveći otpor upravo u vezi s redistribucijom lijekova.

– Velike države pružaju otpor tome jer im to ne odgovara i tu će vrlo vjerovatno biti najveća borba u cijeloj proceduri – rekao je Sokol.

Poslanici kluba Evropa suverenih nacija (ESN) tražili su da se prijedlog Sokola odbaci, uz obrazloženje da "premašuje granice nadležnosti Unije u području javnog zdravstva i zaobilazi zaštitne mjere utvrđene ugovorima", dok su Patriote za Evropu kritikovale ekološke standarde uključene u prijedlog.

– Što se tiče ESN-a, tu je dominantna stranka AfD, oni gledaju njemačke interese. Nijemcima sigurno nije u interesu dijeliti lijekove malim državama. To je prava pozadina te priče, nemojmo tu imati iluzije. To da oni moraju svoje zalihe dijeliti s Hrvatskom, to im baš i nije previše prihvatljivo. To je glavni razlog zašto su oni u startu protiv toga – rekao je Sokol.

Za Patriote za Evropu kazao je da su "podijeljeni" i da su to "više političke igre – sada su izbori u Mađarskoj, Fidesz (premijera Viktora Orbana) se opet mora pokazati kao veliki branitelj nacionalnih interesa, pa će oni uglavnom sve opstruirati", rekao je Sokol za agenciju HINA.