Vlada FBiH utvrdila Prijedlog zakona o notarskoj službi: jasnije nadležnosti i fleksibilniji broj notara

Vlada Federacije BiH utvrdila je na sjednici održanoj u srijedu u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, Prijedlog zakona o notarskoj službi u Federaciji BiH koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

Prijedlog ovog zakona čini 13 poglavlja kojima se definira i uređuje notarska služba u Federaciji BiH, zatim organizacija notarske službe, prava i dužnosti notara, nadležnosti notara, notarska obrada isprava, notarsko potvrđivanje privatne isprave - solemnizacija i notarske ovjere i notarske potvrde, pravila postupka o načinu poslovanja notara i postupak potvrđivanja privatne isprave - solemnizacija. Također, prijedlogom novog zakona uređuju se i definiraju poslovne knjige notara i čuvanje isprava i spisa, disciplinska odgovornost notara, nagrada za rad i nadoknada troškova, notarski ispit, notarska komora, stručno usavršavanje, nadzor, kao i druga pitanja bitna za obavljanje notarske službe.

U obrazloženju Prijedloga zakona je navedeno da novim zakonskim rješenjima vrši provedba presuda Ustavnog suda FBiH koje se odnose na određivanje potrebnog broja notara, nadležnosti notara za obaveznu obradu akata u pojedinim pravnim poslovima, kao i uslove za polaganje notarskog ispita.

Između ostalog, u obrazloženju je navedeno i da je prethodna odredba iz važećeg Zakona o notarima, a kojom je bio propisan broj notara proglašena neustavnom u smislu određivanja potrebnog broja notara na određenom području i formulacijom ovog člana osigurava se da vlada kantona prema propisanim kriterijima, a u saradnji s Notarskom komorom i federalnim ministrom pravde, odredi broj notara na području određenog kantona, a koji broj u konačnici može biti izmijenjen u skladu sa potrebama područja. Također, kao važna novina u odnosu na važeći zakon jeste utvrđivanje obaveze kantonalnom ministarstvu da nakon određenog razdoblja vrši preispitivanje broja notara, što je bitno zbog dosadašnjih iskustava prema kojima u pojedinim kantonima nije čak ni bilo izbora novih notara, a potrebe građana su ukazivale da je nužno povećati i broj koji je utvrđen odlukom vlade.

Član 52. Zakona propisuje da je notar nadležan vršiti notarsku obradu isprava, vršiti notarsko potvrđivanje privatne isprave - solemnizacija, vršiti i izdavati notarske potvrde, ovjere potpisa - rukoznaka, prijepisa i rukopisa kao i druge poslove koji su mu zakonom dopušteni.

Predlagač obrazlaže da shodno novom zakonskom prijedlogu obaveznoj notarskoj obradi podliježu samo pravni poslovi u kojima se zahtijeva visok stepen pravne sigurnosti i zaštite prava građana jer se radi o ranjivim kategorijama (osoba kojima je poslovna sposobnost ograničena, nepismena stranka, kao i gluha, nijema, slijepa ili gluhonijema stranka te stranka koja ne zna jedan od službenih jezika u BiH) kada notar kao nosilac javnih ovlasti u preliminarnoj proceduri zaključivanja ovih poslova sačinjava javnu ispravu. Također, stranke mogu zahtijevati notarsku obradu isprava u bilo kojem slučaju, ali minimum pravne sigurnosti koji zakon propisuje odnosi se na prethodno navedene pravne poslove.

Predstavnički i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH prihvatili su Nacrt ovog zakona u oktobru/listopadu 2024. godine, a Federalno ministarstvo pravde, u međuvremenu je, organiziralo i provelo javnu raspravu.

Također, juče su na prijedlog Federalnog ministarstva pravde, zbog usklađivanja sa presudama Ustavnog suda Federacije BiH, utvrđeni i prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, zatim Zakona o stvarnim pravima, kao i Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, te Zakona o nasljeđivanju u FBiH i Porodičnog zakona FBiH.

Radi se o zakonima kojima se, između ostalog, propisivala obaveza notarske obrade isprava, te su izmjene potrebne zbog usklađivanja sa Zakonom o notarskoj službi koji sad ne propisuje obaveznu notarsku obavezu kao ranije. Ovi prijedlozi zakona sadrže rješenja koja su usklađena sa odredbama iz danas utvrđenog Prijedloga zakona o notarskoj službi u Federaciji BiH.