"Japanski Bil Gejts" ulaže desetine milijardi dolara u tvorca ChatGPT-a

Uprkos tome što kineski rivali nude vrlo kvalitetne četbotove besplatno, japanski telekomunikacioni džin Softbenk ulaže desetine milijardi dolara u, velikim dugovima opterećenu, američku kompaniju OpenAI.

Japanski div iz oblasti telekomunikacija grupa Softbenk prošle nedelje je ubrizgala nove 23 mlrd USD u dionice američke kompanije OpenAI, javljaju mediji u Zemlji izlazećeg sunca.

Softbenk, koji je jedan od dominantnih mobilnih operatera u Japanu i već četvrt vijeka puno ulaže u start-apove, ali i zrelije firme iz svijeta informacione tehnologije, robotike i vještačke inteligencije, time je uvećao svoju investiciju u američku kompaniju, tvorca ChatGPT-a, na čak 34,7 milijardi.

Vlasnički udio Softbenka u američkom preduzeću je zahvaljujući toj dodatnoj investiciji porastao na 11%.

Šef kompanije, preduzetnik Masajoši Son poznat je po brojnim krupnim ulaganjima i tome što je nakon pobjede Donalda Trampa na predsjedničkim izborima krajem 2024. smjelo obećao da će njegova kompanija u iduće četiri godine u privredu SAD uložiti čak 100 mlrd USD.

Mada je jedan broj komentatora bio skeptičan u vezi toga da li Son zaista može da ispuni tako ekstravagantno obećanje, čini se da ovaj šezdesetosmogodišnji japanski biznismen korejskog porijekla na dobrom putu da to učini.

Tehno oligarh Son, čije se lično bogatstvo procjenjuje na oko 54 mlrd USD, je svoju kompaniju osnovao 1981. godine u gradu Fukuoki na južnom ostrvu Kjušu - to je bila mala radionica u kojoj su sklapani kompjuteri po želji kupaca.

Ona je, međutim, brzo narasla, te ušla u krupne poslove vezane za internet i telefoniju. Postala je i vlasnik lokalnog bejzbol kluba, koji je zahvaljujući njenim finansijskim injekcijama postao višestruki šampion i jedan od najjačih timova u zemlji.

Nakon što je proširio poslovanje iz kompjuterskog u telekomunikacioni sektor, Softbenk je u Japanu stekao astronomske prihode tako što je prvi u Japanu u prodaju uveo "ajfone" američke kompanije Epl. Tako je duboko transformisao domaće tržište mobilnih uređaja, kojim su do tada neprikosnoveno dominirali domaći proizvođači klasičnih mobilnih telefona Soni, Panasonik i Šarp.

Japanski milijarder naročito se proslavio nevjerovatnim dobitkom koji je stekao zahvaljujući skromnoj ali pravovremenoj investiciji od 20 miliona dolara u kinesku internet firmu Alibaba. Naime, nakon što je ona ostvarila eksponencijalni rast i Son prodao dionice u svom vlasništvu, u džepu mu je ostalo čak deset milijardi dolara profita.

Ta serija uspjeha od njega je napravila legendarnu zvijezdu poslovnog svijeta u Japanu, jednu vrstu japanskog Bila Gejtsa ili Stiva Džobsa, mada njegova kompanija zapravo nikada nije potrošačima ponudila sopstvene originalne proizvode, već ju je prije odlikovalo dobro ulaganje u vremenu procvata novih telekomunicionih tehnologija.

Njegov Softbenk sada je, uz američki Orakl i MGX iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, važan ulagač u mastodontski projekt za razvoj vještačke inteligencije i data centara po imenu Stargejt, koji predviđa investicije u energetsku i elektronsku infrastrukturu u SAD u iznosu od čak 500 mlrd USD upravo za potrebe kompanije OpenAI, u čije rukovodstvo i svijetlu budućnost Son, čini se, ima nepomućenu vjeru.

Naime, u junu je na skupštini dioničara svoje kompanije izjavio da vjeruje da će OpenAI, koji je osnovan kao neprofitabilna organizacija i zbog toga morao da prođe kroz niz složenih pravnih transformacija kako bi postao kompanija koja radi za profit, "u budućnosti biti postati najvrednija kompanija na svijetu".

I glavni odgovorni za finansije Softbenka Jošimicu Goto nedavno je japanskim medijima izjavio da je vjera njegove kompanije u generalnog direktora OpenAI-ja Sema Altmana "izuzetno jaka" i da japanska kompanija neće ulagati u (američke) rivale OpenAI-ja u oblasti vještačke inteligencije, kao što su Gugl i Antropik.

Ovo sve uprkos tome što mnogi ekonomisti i poslovni ljudi dovode u pitanje profitabilnost, pa i održivost "OpenAI", sa obzirom da on već sada on grca u velikim dugovima, zahtijeva dalja monumentalna ulaganja, te se suočava i sa ozbiljnom kineskom konkurencijom, koja se ne usteže da svoje proizvode učini dostupnim besplatno ili po znatno nižim cijenama od američkih.

Investiciona banka HSBC, na primjer, u novembru je (pre najnovije finansijske injekcije Softbenka) objavila procjenu da OpenAI neće postati profitabilan sve do 2030. godine i da će mu trebati čak oko 207 milijardi dolara dodatnih ulaganja i pozajmica da bi ostvario svoje planove rasta (ovo nakon potpisivanja višegodišnjih ugovora od čak 250 milijardi dolara sa Majkrosoftom i 38 milijardi sa Amazonom).