Spor napredak ka superbrzom internetu

Skoro svaki stanovnik EU danas ima pristup širokopojasnom internetu, što je u skladu sa planovima EU. Međutim, tek svaki četvrti građanin EU koristi tu mogućnost, a veze visoke brzine i super brz internet (30 i 100 megabita u sekundi) i dalje su više izuzetak nego pravilo. Zato, kako prenosi briselski EurAktiv, nije vjerovatno da će planovi za 2020. godinu biti ostvareni. Širokopojasni internet omogućava neke usluge koje nisu dostupne na nižim brzinama, poput direktnih audio i video prenosa i igranja video igara.

Širokopojasne mreže u EU su dobro razvijene i pokrivaju pordučja na kojima živi 95,3% stanovnika, što znači da je EU nadomak cilja da 2013. pokrivaju sva naseljena mesta. Neke zemlje, poput Velike Britanije, Belgije, Francuske, Luksemburg, Kipar i Danska, već su ostvarile taj cilj.

Međutim, statistika o korištenju interneta nešto je manje ohrabrujuća, budući da 27,2% stanovnika koristi širokopojasni internet.

Sa tako niskom stopom, zvanični evropski cilj o tome da do 2020. svima bude dostupna veza visoke brzine od 30 megabita u sekundi, a da se najmanje svaki drugi stanovnik EU bude pretplatnik na 100 megabita u sekundi, što je mjera super brzog interneta.

Međutim, za sada se čini da je to teško budući da samo 6,5% širokopojasnih mreža ma brzinu 30 megabita u sekundi, sa samo 0,9% 100 megabita u sekundi.

"Podaci o superbrzom internetu su daleko od utješnih", priznao je jedan zvaničnik EU uz napomnu da je vjerovatno da cilj neće biti ostvaren bez znatnih mjera za promjenu situacije.

Put ka ostvarenju tog cilja vodi putem izgradnje optičkih vlakana. Međutim, samo dva odsto internet priključaka zasnovano je na njima. Pored toga, većina ljudi pristupa internetu nižih brzina uglavnom preko bakarnih mreža, sa oko 75% priključaka, dok 16,8% ima kablovske uskuge , koje su u većoj mjeri razvijene samo u nekoliko zemalja, prije svega Belgiji, Holandiji, Portugaliji, Malti i Mađarskoj. Mobilni širokopjasni internet se brzo razvija, ali je prije dopunska usluga jer ne omogućava većem broju korisnika da je istovremeno koristi.

Veliki internet operatori poput Deutsche telekoma u Njemačkoj i španska Telefonica zastupaju promjenu uslova na tržištu da bi se podstakao prelazak na optičke mreže. Njima je to u interesu jer se plaše gubitka korisnika prilikom napuštanja bakarnih mreža.

Oni su pozvali regulatore da omoguće povećanje cijena za pristup konkurenata njihovim mrežama, sa obrazloženjem da bi više margine olakšale ulaganje u optičke mreže. Smanjenje cijena za pristup sadašnjim mrežama, što je potez koji je preduzimala Komisija, samo će usporiti napuštanje stare tehnologije, smatra lobi udruženje telekomunikacionih operatera ETNO.

Manji operateri se zalažu za smanjenje profitabilnosti tržišta bakarnih mreža, jer će to stvoriti posticaj za veće operatere da pređu na optička vlakna.

izvor: EurAktiv.rs