U kojim sektorima i zbog čega je došlo do najvećeg rasta zarada

Telekomunikacije, metaloprerada i farmaceutska industrija postali su najjači motor rasta plata u Republici Srpskoj gdje su u ovoj godini zabilježena povećanja od 20 do čak 37 odsto, što stručnjaci tumače kao direktan rezultat borbe privrede za stručnu radnu snagu i jačanja izvozno orijentisanih sektora.

Prema posljednjoj analizi portala "MojPosao.ba", prosječna plata u BiH ove godine porasla je za devet odsto, ali su najveće promjene zabilježene u sektorima koji nose privredni rast. U Srpskoj najveći skok plata imale su telekomunikacije sa čak 37,18 procenata, zatim metaloprerađivačka industrija 29,48 odsto, te hemijska i farmaceutska proizvodnja 20,92 odsto. Dok u FBiH najveće povećanje bilježe finansijske usluge, maloprodaja i tekstilna industrija, u Srpskoj upravo tehnološki i prerađivački sektori prednjače po vitalnosti i potrebi za stručnim kadrom.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić istakao je za "Glas" da je značajniji rast plata u pojedinim oblastima uslovilo isključivo tržište i potreba kompanija da zadrže stručnu radnu snagu.

- Tržište je diktiralo potrebu da se plate podignu na nivo koji omogućava očuvanje radnika i održavanje poslovanja. To je posebno izraženo u farmaceutskoj proizvodnji i drugim industrijama gdje je potražnja za radnom snagom velika - kazao je Račić.

Prema njegovim riječima, kao najperspektivnije oblasti izdvajaju se farmaceutska proizvodnja, gdje domaće kompanije bilježe kontinuiran rast i planiraju proširenje kapaciteta, kao i sektor usluga, telekomunikacije i IT industrija, koji sve više prate svjetske trendove i izvozno su orijentisani.

- Ipak, najveći nosioci industrijske proizvodnje i izvoza ostaju prerađivačke djelatnosti. Zato je zaštita njihove konkurentnosti prioritet - rekao je Račić.

On podsjeća da je Komora učestvovala u razgovorima sa Vladom Srpske u vezi sa izradom budžeta za narednu godinu, s ciljem jačanja podsticajnih mjera.

- Smatramo da okvir podsticaja za visoke tehnologije treba povećati sa 24 na 40 miliona KM. Podržavamo i inicijativu da se lokalnim zajednicama obezbijedi deset miliona maraka za uređenje poslovnih zona, a predlažemo i novu kategoriju podrške za investitore koji dolaze po posebnim programima, za šta bi trebalo izdvojiti 20 miliona KM - naglasio je Račić.

Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe da rast plata zavisi od globalnih kretanja, ali i od strukture domaće privrede.

- Ako je u strukturi privrede dominantna djelatnost koja trenutno doživljava ekspanziju, normalno je da će tu rasti i plate. Međutim, ukoliko dođe do zasićenja ili krize u jednom ili više sektora, to odmah utiče na pad tražnje i usporavanje rasta - objasnio je Ljuboja.

On je poručio da su prognoze teške zbog turbulentnog geopolitičkog i energetskog okruženja.

Poslovni ambijent

Prema riječima Gorana Račića, Privredna komora RS radi i na poboljšanju zakonskih i podzakonskih akata kako bi se stvorio povoljniji ambijent za poslovanje.

Privredna komora RS

Mojposao ba

Goran Račić

Aleksandar Ljuboja

rast zarada po sektorima

prosječna plata

rast prosječne plate

telekomunikacije

metaloprerada

farmaceutska industrija