NavMenu

Počeli radovi na najstarijem beogradskom mostu - Stari željeznički se priprema za detaljnu rekonstrukciju

Izvor: eKapija Petak, 05.12.2025. 09:58
Komentari
Podeli
(Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)
Gotovo sedam i po godina otkako je u junu 2018. njime prošao poslednji putnički voz, na beogradski stari železnički most, najstariju postojeću vezu nad prestoničkim rekama, stigli su majstori. Kako se može videti na dostupnim snimcima objavljenim ovih dana, radnici uklanjaju najdotrajalije delove mostovske konstrukcije što su, po svemu sudeći, pripremni radovi pred početak detaljne rekonstrukcije posle koje bi ovaj most trebalo da dobije novi život i novu funkciju - saobraćajnice namenjene pešacima.

Majstori, kako se vidi, uklanjaju oštećene elemente na mostu koji bi u toku obnove trebalo da bude detaljno sređen, ojačan i osposobljen za pešački saobraćaj.


Planirano je da ulazak na most sa novobeogradske strane bude u zoni šljunkare i betonske baze čije uklanjanje je počelo, a na čijem mestu je, prema najavama, takođe Malog, planirano uređenje parkovskog prostora.

Posle obnove, plan je da ovaj most bude ozelenjen i sa svojevrsnim odmorištima na pojedinim njegovim delovima, kao i vidikovcima. To je ono na šta upućuju trenutno dostupni renderi budućeg izgleda tog mosta. Ipak, i dalje ostaje otvoreno pitanje koliko će sve do detalja sa tih rendera u toku rekonstrukcije biti sprovedeno u delo jer su u prethodnom periodu pojedini građevinski stručnjaci ukazivali da renderi prikazuju most čija širina je veća u odnosu na onu kakva je zaista u realnosti.

Još nerealniji renderi, podsetimo, bili su oni prvobitni, od pre nekoliko godina, koji su bili još "sadržajniji". Prvi renderi tako su prikazivali da će ovaj most bočno imati ugrađene kafee i radnjice, ali je potom to promenjeno (verovatno jer se shvatilo da njegovi gabariti to u realnosti ne dozvoljavaju, prim. eKapije) da bi potom bili aktuelni renderi koji se i danas objavljuju - pešački most sa zelenilom i vidikovcima.

(Foto: Facebook/Siniša Mali)

Ipak, i pre nego što je preko ovog mosta obustavljen železnički saobraćaj u leto 2018, ali i posle toga, nije do kraja bilo izvesno šta će biti njegova konačna buduća namena. Razmatrano je više opcija - pešački-biciklistički, tramvajski ili ipak samo. Ono što je sve to vreme bila konstanta u vezi sa prvim stalnim mostom u Beogradu, za razliku od Starog savskog mosta, jeste opstanak i ostanak železničkog na svojim stubovima.

Što se tiče same namene, to da postoji šansa da ovaj most bude pretvoren u tramvajski, nadležni u Gradu Beogradu najavljivali su početkom 2021. kada su isticali da će analize i ispitivanja pokazati da li njegova konstrukcija može da se iskoristi za tramvajski saobraćaj.

- Za taj posao biće angažovani stručnjaci sa Građevinskog fakulteta, a taj postupak biće sproveden preko Direkcije za građevinsko zemljište. Na mostu koji se ne koristi već nekoliko godina treba da se proveri i konstrukcija i statika, i tek kada sva ta ispitivanja budu gotova znaćemo može li da se krene u rekonstrukciju - navodili su tada iz grada.

Ta ideja, ipak, ispostaviće se, u potonjim godinama nije detaljnije razrađivana.


Prestonički feniks nad beogradskim rekama

Stari železnički most, najstarija saobraćajnica preko beogradskih reka, ove prošle godine napunio je 140 godina. Njegova gradnja započeta je 1882, a završen je dve godine kasnije kada je avgusta 1884. zvanično otvorena Glavna železnička stanica i kada je sa nje pušten železnički saobraćaj. U prvim decenijama postojanja železnički most bio je u vlasništvu i Srbije i Austrougarske. Prvi put u vodu je pao na početku Velikog rata. Stubovi i temelji bili su neoštećeni pa je on ubrzo obnovljen, ali ga je neprijatelj ponovo oštetio u toku rata. Okupatori su most osposobili 1916. kada su izgradili i poseban kolosek ka Topčideru. Ali, delovi konstrukcije ponovo su završili u Savi 1. novembra 1918. u toku njihovog povlačenja. Most je nanovo osposobljen početkom dvadesetih.

Ni to nije dugo trajalo. U prvim danima Aprilskog rata odredi naše vojske srušili su sve mostove u prestonici da bi usporili nadiranje nacista. Nemci ipak brzo ulaze u grad i provizorno obnavljaju most. Godinu kasnije počela je gradnja i paralelnog nizvodnog mosta da bi se povećala protočnost saobraćaja. Nemci ipak nisu uspeli da ga završe kada je 1944. usledilo savezničko bombardovanje. Posebno je bila oštećena konstrukcija starog pa je u posleratnom periodu plan bio da se osposobi manje oštećen nizvodni. Odlučeno je da se ipak u život vrati stari most i da se za obnovu iskoriste delovi konstrukcije nizvodnog mosta. Bio je jedini beogradski železnički most preko Save sve do novog dvokolosečnog železničkog mosta čija je gradnja započeta 1974. i okončana pet godina kasnije.

Preko njega su do zatvaranja Glavne železničke stanice 30. juna 2018. išle kompozicije, pa čak i one najnovije Štadlerove koje su doduše milele brzinom 9 kilometara na čas. Poslednji putnički voz koji je preko njega prešao bio je međunarodni voz za Budimpeštu.

Kada je reč o budućoj sudbini i nameni ovog mosta, zanimljivo je da on, za razliku od Starog savskog, nikada nije pominjan kao prepreka međunarodnom plovnom putu, pogotovu što je Stari železnički najniži most u Beogradu što se i golim okom lako vidi.

D. Aleksić




Šta imamo u krugu od:
1 km
2 km
3 km
5 km
10 km
15 km
Fotografije:
Opis:
Most je otvoren 1884.godine, dugačak je 462 m, a bio je prvi moderni most u Beogradu i čitavoj tadašnjoj državi. Od 2018.godine nije u funkciji.

Knez Milan Obrenović i Vlada Kneževine Srbije raspisali su tender za izgradnju, a na nadmetanju je pobedila francuska kompanija, koja je most izgradila za 31 mesec. Test opterećenja je izveden tako što su prošla 24 kola natovarena kamnjem i 9 lokomotiva, a dan kasnije je usledio državni tehnički pregled,kada je „kraljevski" voz prešao most.

Most je bio u zajedničkom vlasništvu Srbije i Austrougarske, a kada su zaratili Srbija i Austrougarska, tri puta je rušen samo u Prvom svetskom ratu, što od Srba, što od Austrijanaca. U II ratu je doživeo istu sudbinu, pa je sadašnja konstrukcija postavljena nakon oslobođenja.
Vidi sve
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.