Srpska dobija akademiju za vještačku inteligenciju

Područna privredna komora Banjaluka namjerava da osnuje akademiju za vještačku inteligenciju. Tu ćemo se, prije svega, fokusirati na pripremu naše privrede za korištenje tih alata u većoj mjeri vodeći računa svakako i o posljedicama koje mogu nastati ukoliko se vještačka inteligencija ne bude primjenjivala.

Rekao je to Glasu Srpske direktor Područne privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja navodeći da svjetske procjene ukazuju da onaj ko ne bude u poslovanju koristio vještačku inteligenciju jednostavno neće biti konkurentan.

- Svakako, vještačka inteligencija mora biti kontrolisana, a može da izazove i neželjene efekte. U tom okviru već smo krenuli u određene aktivnosti, obuke i primjenu - rekao je Ljuboja i dodao da su posebno ponosni na činjenicu da su ove godine posredovali u dovođenju tri strana investitora u Srpsku, odnosno kompanija iz Izraela, Austrije i Italije.

Na pitanje da li se i koliko privreda osljanja na vještašku inteligenciju, Ljuboja ističe da pojedina preduzeća već na neki način koriste određene alate.

- Imamo kontakte s takvim kompanijama. Velike su mogućnosti vještačke inteligencije, pogotovo kada je u pitanju traženje novih kupaca, plasman na tržišta te povezivanje dobavljača. Koliko god da nam sada izgleda vještačka inteligencija nešto kao čarobni štapić, ipak moramo da vodimo računa o tome da je koristimo na adekvatan i pravi način, jer nepravilno korištenje može dovesti do niza reperkusija koje mogu biti nepovoljne ne samo za proizvođače, firme već i za svakodnevni život ljudi. Tu se mora voditi računa o moralu i etici korištenja takvih tehnologija.

Ljuboja dodaje da se stepen digitalizacije iz godine u godinu raste.

- To pažljivo pratimo i učestvujemo u nizu domaćih projekata, pogotovo međunarodnih gdje kroz radionice i donaciju hardvera i softvera pojedinim preduzećima pokušavamo da podignemo stepen digitalizacije. Najveću prepreku vidimo u činjenici da većina preduzeća mora da izdvoji i određena sredstva, ali i kadrove u jednom periodu kako bi izvršila digitalizaciju. Na posljednjem projektu smo osposobili deset preduzeća u toj sferi sa obukama i softverom koji smo im donirali. Uvidjeli smo i tu da taj dio koji nam je jako bitan nije popraćen adekvatnim kadrovskim resursima. Treba više da se vodi računa o definisanju mentora unutar preduzeća i da se prave mini-projekti u digitalizaciji.