NavMenu

Kapitalni budžet Crne Gore za narednu godinu 305 mil EUR - Predviđena realizacija 396 projekata ukupne vrijednost 9,7 milijardi

Izvor: eKapija Četvrtak, 20.11.2025. 08:53
Komentari
Podeli
(Foto: Vlada Crne Gore/Bojana Ćupić)
Budžet za 2026. godinu projektovan je na 3,79 mlrd EUR, dok je za realizaciju različitih infrastrukturnih i razvojnih projekata predviđena mogućnost zaključivanja kreditnih aranžmana u ukupnom iznosu do 2 mlrd EUR. Kapitalni budžet iznosi 305 miliona i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednost 9,7 mlrd EUR.

Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu i Odluku o zaduživanju, čime se potvrđuje snažan fokus na ekonomski rast, fiskalnu stabilnost i realizaciju ambicioznih razvojnih projekata koji će ubrzati put Crne Gore ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Ministar finansija Novica Vuković kazao je na konferenciji za novinare da je predloženi budžet za narednu godinu zasnovan je na realnim makroekonomskim pretpostavkama i projektovanom rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP), uz stabilnu inflaciju i snažnu domaću tražnju kao ključne pokretače privredne aktivnosti.

On je kazao da su opšte karakteristike budžeta za narednu godinu kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 3,3 odsto u narednoj godini i prosječnog od 3,2 odsto u periodu od naredne do 2028.

- Karakteristika je i ograničavanje inflatornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije. Dinamiku rasta ekonomije u srednjem roku prvenstveno će opredijeliti snažna domaća tražnja sa investicijama kao pokretačima privrednih aktivnosti - rekao je Vuković, prenosi Mina.

Snažan investicini ciklus u kontinuitetu će podržavati prospekt ekonomskog rasta.

- Novo zaduživanje od ove do 2028. godine služiće za finansiranje kapitalnih projekata i vraćanje starih dugova. Kroz kapitalna izdvajanja u naredne tri godine biće uloženo 1,1 mlrd EUR, od toga značajan dio investicija podržan kroz Plan rasta Zapadni Balkan i ostale inicijative - rekao je Vuković.

Kapitalni budžet za narednu godinu je na nikad većem nivou i iznosi 305 mil EUR.

Vuković se osvrnuo i na pisanja u medijima kada je u pitanju zaduživanje, navodeći da se konstantno iz godine u godinu sabiraju sve stavke koje se nalaze u Odluci o zaduživanju, što je, kako tvrdi, dezinformisanje javnosti.

- Kada govorimo o dugu i zaduženju za fiskalnu ovu godinu, ona su 710 mil EUR. To je iznos zaduženja za servisiranje kapitalnog budžeta i dospjelih dugova u ovoj godini - naveo je Vuković.

Druga kategorija su infrastrukturni projekti, a treća obezbjeđivanje sredstava za vraćanje dugova u 2027. i 2028. godini.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet, Bojan Paunović, saopštio je da će ukupni prihodi budžeta zajedno sa planiranim depozitima, koji se prenose iz ove godine, iznositi 3,79 mlrd EUR.

- U odnosu na ovogodišnji budžet, izdaci tekućeg su uvećani 100,1 mil EUR, budžet državnih fondova 99,1 milion, kapitalni 25 miliona, dok su transakcije finansiranja umanjene 459,3 miliona, a rezerva 3,3 miliona - rekao je Paunović.

Posmatrajući programsku strukturu budžeta najznačajnija izdvajanja se, prema njegovim riječima, odnose na oblast socijalnog staranja 1,13 mlrd EUR, javne finansije 760 miliona, zdravstvo 521 milion, obrazovanje 368 miliona, javna bezbiednost 261 milion i saobraćaj 248 miliona.

- Budžet za narednu godinu je manji od ovogodišnjeg 238 miliona EUR, zbog manjih potreba za izdvajanja za otplatu duga, dok je potreba dodatnog izdvajanja prepoznata u oblasti socijalnog staranja, zdravstva, ekonomije turizma i javne bezbjednosti - kazao je Paunović.

Kapitalni budžet će iznositi 305 mil EUR i biće 25 miliona veći u odnosu na ovu godinu.

- Očekuje se deficit budžeta od 278 miliona ili 3,2% BDP-a, uz suficit tekuće potrošnje od 72 miliona, odnosno 0,9 odsto BDP-a. Novo zaduživanje će se odnositi na servisiranje duga i finansiranje kapitalnih izdataka - naveo je Paunović.

On je dodao da će nedostajuća sredstva za potrebe finansranja budžeta iznositi 710 mil EUR, te da će biti obezbijeđena kroz prenešene depozite i zaduživanje.

Generalni direktor Direktorata za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije, Miloš Mišković, saopštio je da se u narednoj godini očekuje rast ekonomije od 3,2 odsto, usljed intenziviranja investicionog ciklusa i rasta privatne potrošnje.

Prema njegovim riječima, naredne godine se očekuje nastavak pozitivnih trendova iz ove, ali i nivo inflacije ispod tri odsto. Mišković je kazao da je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen rekordan rast naplate prihoda budžeta uz rast od 24 miliona u odnosu na uporedni period.

- Finansijska situacija je stabilna i povoljna, a karakteriše je fiskalna odgovornost i pojačana poreska disciplina - poručio je Mišković i dodao da su izvorni prihodi budžeta za narednu godinu planirani na nivou od 3,08 mlrd EUR ili 36% BDP, dok će tekući biti 200 miliona veći nego ove.

Generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki Jelena Jovetić, kazala je da se najveći procenat ulaganja iz kapitalnog budžeta odnosi na lokalne samouprave sjevera, u ukupnoj vrijednosti projekata od 66 odsto, odnosno opredijeljenih sredstava za narednu godinu 44%.

U okviru Uprave za saobraćaj nalazi se 165 mil EUR vrijednosti kapitalnih projekata od čega je najveći iznos za drugu dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica.

- Dodatno je stvoren fiskalni prostor za nove dionice auto-puta - dodala je Jovetić.

U okviru Mininistarstva javnih radova nalazi se lokalna infrastruktura za koju je opredijeljeno 312 mil EUR ukupne vrijednosti kapitalnih projekata.

Generalna direktorica Direktorata za javni dug, Andrijana Ulić Rajović, kazala je da su Odlukom o zaduživanju za narednu godinu definisana sredstva koja je potrebno obezbijediti za otplatu duga i kapitalne izdatke, odnosno za razvojne i strukturne projekte.

- Taj iznos sredstava je 710 mil EUR, od čega se 383 miliona odnosi na otplatu duga iz prethodnog perioda - rekla je Ulić Rajović.

Najveće otplate koje dospjevaju u narednoj godini odnose se na ratu kredita kod kinejske Exim banke za otplatu prve dionice auto-puta, zatim kredit kod Deutsche banke, kao i dospjeće obveznica emitovanih na domaćem tržištu iz 2019.

- Otplata duga u narednom periodu, odnosno u narednoj godini, obezbjediće se iz depozita koji će biti osvareni na kraju ove godine, kao i zaduženja koje je odlukom definisano u iznosu do 500 mil EUR. Koliki će taj iznos biti, zavisi od depozita koji budu osvareni na kraju ove godine - objasnila je Ulić Rajović.

Takođe, Odlukom o zaduženju za narednu godinu, ostavljena je mogućnost dodatnog zaduživanja u iznosu do jedne milijarde EUR, koji će se koristiti iskljućivo za stvaranje fiskalne rezerve za 2027. i 2028.

- U narednom trogodišnjem periodu imamo veliko dospjeće duga u iznosu od oko dvije milijarde EUR kada govorimo o otplati glavnice i oko 600 mil EUR kada govorimo o otplati kamate - navela je Ulić Rajović.

Odlukom o zaduženju predviđeno je i ulaganje u razvojne infrastrukturne projekte, odnosno zaključivanje kreditnih aranžmana sa finansijskim institucijama u iznosu do dvije milijarde EUR i to, prije svega, ulaganje u zdravstvo, putnu i željezničku infrastrukturu, vojsku, energetsku efikasnost i obrazovni sistem.

Vuković je, odgovarajući na pitanja novinara, objasnio da nedostajuća sredstva iznose do 710 mil EUR, te da Crna Gora do kraja godine ima mogućnost i limit da izađe na tržište i obezbijedi fiskalnu rezervu za narednu godinu.

- To bi značilo da onda iznos od 710 miliona neće biti neophodan u tom iznosu, jer mi možemo to realizovati do kraja ove godine ili eventualno u narednoj - kazao je Vuković.

On je objasnio da je u novembru i decembru evidentna dinamika jake potrošnje, odnosno tada je izvršenje budžeta na najvećem mogućem nivou.

- To znači da ćemo, nakon zaključivanja fiskalne godine, sigurno biti sa nivoom depozita preko 200 miliona, a vjerovatno i više. Samim tim, taj iznos kada uključite, dolazimo do toga da nam neće biti neophodno 710 miliona, ali mi moramo zbog odgovornog upravljanja predvidjeti da imamo kapitalni budžet nikad veći i da imamo dospjeće duga 360 miliona - rekao je Vuković.

On je poručio i da Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) na prijeti urušavanje i da ne može doći u opasnost isplata penzija, jer su to su kategorije koje se redovno servisiraju.

Vuković je, na pitanje novinara da li će primjena programa Evropa sad 3 dovesti do potpunog ukidanja doprinosa na minimalne zarade, odgovorio da se trenutno ne radi na njegovom usvajanju.

- Fiskalnom strategijom smo definisali okvir od četiri godine, a sve nove reforme će biti transparentne. Ne radimo trenutno na uspostavljanju programa Evropa sad 3, 4 ili 5 - poručio je Vuković.

On je, komentarišući ocjenu potpredsjednice parlamenta Zdenke Popović, da je inflacija dobra za Crnu Goru, objasnio da je ona govorila o jednoj strani efekta, odnosno uticaju na rast prihoda budžeta, dok je odgovorna fiskalna politika uticala na njenu kontrolu kroz ograničenje marži.

Vuković je na pitanje zašto je kapitalni budžet budžet smanjen u odnosu na prvobitno planirani od 400 mil EUR, o kojem je govorila ministarka javnih radova Majda Adžović, odgovorio da je u pitanju nesporazum.

- Ministarska je govorila o procijenjenoj vrijednosti projekata, tako da se ne radi o umanjenju kapitalnog budžeta - objasnio je Vuković.

Kada je u pitanju eventualno povećanje akcize na duvanske proizvode, on je podsjetio da Crna Gora ima obavezu usklađivanja sa akciznim kalendarom koji odobri EU.

- Kada govorimo o akcizama, onda pratimo direktivu EU i akcizni kalendar koji je trenutno važeći je na nivou minimalnog iznosa koji Evropska komisija toleriše do jednog trenutka. Novi akcizni kalendar je tema kojom se moramo baviti naredne i 2027. godine - rekao je Vuković i dodao da je u skadu sa tim moguće povećanje akciza.

On je dodao da nema informacija o eventualnom uvođenju eko takse.

MF: Budžet osigurava stabilan ekonomski rast, snažan investcioni ciklus i ispunjavanje EU obaveza

Predloženi budžet za 2026. godinu zasnovan je na realnim makroekonomskim pretpostavkama i projektovanom rastu BDP-a, uz stabilnu inflaciju i snažnu domaću tražnju kao ključne pokretače privredne aktivnosti. Budžet je planiran u iznosu od 3,79 mlrd EUR, uz stabilan rast izvornih prihoda koji se procjenjuju na 3.084,45 miliona eura, odnosno 36% BDP-a - navodi se u saopštenju.

Kapitalni budžet iznosi 305 mil EUR, što je 25 miliona više nego prethodne godine, i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 mlrd EUR.

- Među njima su ključne investicije u putnu infrastrukturu, nastavak izgradnje autoputa, zaobilaznica Budva, modernizacija zdravstvenih i obrazovnih ustanova, razvoj digitalne infrastrukture i veliki projekti iz oblasti ekologije. Ove investicije direktno jačaju ekonomski potencijal i podižu kvalitet života građana - navedeno je.

Iz Ministarstva finansija kazali su da budžet zadržava stabilan nivo deficita od 3,2% BDP-a uz ostvarivanje suficita tekuće potrošnje od 72,9 mil EUR, odnosno 0,9 % BDP-a, čime se ispunjava zlatno fiskalno pravilo – sve tekuće obaveze finansiraju se iz tekućih prihoda.

- Crna Gora će se u 2026. godini zaduživati odgovorno i isključivo za razvojne projekte i otplatu duga. Naime, Predlogom Zakona o budžetu predviđeno je finansiranje velikog broja kapitalnih projekata, od puteva, zdravstva, ekologije, energetike, do modernizacije vojske i željezničke infrastrukture, unapređenja poreske administracije, katastarskih evidencija i drugih potreba, čime direktno podižemo kvalitet života i ubrzavamo razvoj. Za realizaciju različitih infrastrukturnih i razvojnih projekata predviđena je mogućnost zaključivanja kreditnih aranžmana u ukupnom iznosu do 2 mlrd EUR, dok je za izdavanje državnih garancija za kreditne aranžmane za potrebe realizacije kapitalnih projekata planiran iznos do 171,95 miliona - stoji u saopštenju.

Između ostalog, za izgradnju Administrativnog i državnog Data centra u Podgorici predviđena su sredstva u iznosu do 300 mil EUR. Za modernizaciju elektrifikovane jednokolosiječne pruge na dionici Bar–Golubovci, uključujući sanaciju klizišta Ratac i tunela Sozina, opredijeljena su sredstva do 231 miliona eura. Takođe, za izgradnju stambenog kompleksa sa pratećom komunalnom infrastrukturom u naselju Velje Brdo u Podgorici planirana su sredstva do 120 miliona eura, dok je za izgradnju i opremanje Univerzitetskog kliničkog centra predviđeno ukupno 312 miliona eura. Za nabavku četiri višenamjenska helikoptera za potrebe Vojske Crne Gore i jednog protivpožarnog aviona, za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova planirano je zaduženje do 100 miliona eura.

- Za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka u 2026. godini planiran je iznos do 710 mil EUR. Kada govorimo o otplati duga, u 2026. godini dospijeva na naplatu 383,6 miliona - naznačeno je.

Iz Ministarstva je pojašnjeno da će se za potrebe otplate duga i finansiranje kapitalnih projekata u 2026. godini koristiti depoziti ostvareni u 2025. godini, kao i sredstva iz novih zaduženja iz 2026. godine u iznosu do 500 mil EUR.

- Na taj način, obezbijediće se stabilno finansiranja budžeta, primarno u pogledu redovne otplate duga i finansiranja kapitalnih izdataka - naveli su.

Imajući u vidu da u 2027. godini dospijeva 1,17 mlrd EUR, a u 2028. godini i 338,3 mil EUR duga, Predlogom Zakona o budžetu za 2026. godinu predviđena je mogućnost da se, radi obezbjeđenja fiskalne rezerve za otplatu i refinansiranje duga za 2027. i 2028. godinu, država može dodatno zadužiti u iznosu do jedne milijarde eura.

- Time sprječavamo pritisak na javne finansije, smanjujemo rizike i stvaramo prostor za kvalitetno upravljanje budućim obavezama - pojašnjeno je.

U skladu sa planom Vlade da Crna Gora do 2028. godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, budžet za 2026. godinu prepoznaje strateške prioritete, jačanje vladavine prava, unapređenje poslovnog ambijenta, smanjenje poreskog opterećenja i snažnu borbu protiv sive ekonomije, uz puni fokus na podizanje standarda građana.

- Ovim budžetom stvoreni su uslovi za nesmetano funkcionisanje sistema, snažno ubrzanje investicionog ciklusa i nastavak ekonomskog rasta, što potvrđuje posvećenost Vlade odgovornom upravljanju javnim finansijama i napretku države na evropskom putu - zaključuje se u saopštenju Ministarstva.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.