Planeta uspijeva da smanji zagađenje, ali ne "dovoljno brzo"

Obaveze koje su vlade širom svijeta preuzele u vezi sa klimom dovešće do smanjenja globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte za oko 10% u narednoj deceniji. To je znatno ispod potrebnih 60% smanjenja da bi se spriječilo dalje zagađenje i povećanje globalnih temperatura za više od 1,5 stepeni Celzijusa. To su saopštile Ujedinjene nacije u izvještaju objavljenom danas, mjesec dana prije klimatskog samita COP30 u Brazilu.

Okvirna konvencija UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) navela je da će globalne emisije opasti za oko 10% u odnosu na nivoe iz 2019. godine. To je prvi značajan pad koji UN predviđa.

Ova projekcija zasniva se na "Izvještaju o sintezi NDC-a" koji analizira detaljne planove smanjenja emisija — Nacionalno određene doprinose (NDCs) — koje su zemlje dostavile u okviru Pariskog klimatskog sporazuma.

Analiza UN-a bazirana je na NDC-ima samo 64 zemlje predatim pre roka 30. septembra. One zajedno čine oko trećine globalnih emisija.

Pozivajući se na izveštaj, izvršni sekretar UN-a za klimatske promjene, Simon Stil, rekao je da, iako upozorava da se "globalni zaključci ne mogu izvući samo iz ovog izveštaja", on ipak "sadrži neke pozitivne naznake" da zemlje napreduju u smanjenju emisija.

Iako bilježi 10% smanjenja u narednoj deceniji, Stil je naveo: "Čovječanstvo sada jasno po prvi put savija krivu emisija nadole, iako još ne dovoljno brzo".

Izvještaj primjećuje da, iako kriva emisija izgleda kao da se spušta, predviđanja i dalje "ne dostižu" potrebnih 60% smanjenja u narednoj deceniji. To je neophodno da bi se sprečilo povećanje globalnih temperatura za 1,5 stepeni iznad predindustrijskih nivoa.

Potpisnici Pariskog klimatskog sporazuma iz 2015. postavili su 1,5 stepeni Celzijusa kao prihvatljivu granicu povećanja globalnih temperatura. Dva stepena Celzijusa je gornja granica. Naučnici upozoravaju da bi porast temperatura iznad 1,5 stepeni mogao izazvati ozbiljnije klimatske posljedice.

Milijarder i filantrop Bil Gejts objavio je blog u kojem poziva zemlje da primjene novi pristup. Gejts ističe da klimatske akcije treba da preusmere fokus sa rasta temperatura na poboljšanje ljudskog zdravlja. Blog pod naslovom "Tri teške istine o klimi" obraća se liderima koji će prisustvovati UN COP30 klimatskom samitu u Brazilu.

U blogu, Gejts navodi: "Klimatske promene su ozbiljne, ali nisu kraj civilizacije". Ističe da inovacije u čistoj energiji značajno smanjuju projekcije budućih emisija. Gejts navodi da njegov klimatski fond Breakthrough Energy fokusira ulaganja u oblasti koje imaju "velike pozitivne Zelene Premije". To opisuje kao "razliku u troškovima između čistih i prljavih tehnologija".

Gejts takođe ističe: "Temperatura nije najbolji način da mjerimo napredak u klimi". Tvrdi da ponekad "dobrobit ljudi ide u drugi plan u odnosu na smanjenje emisija, što ima loše posljedice". On predlaže da lideri više pažnje posvete poboljšanju zdravstvenih i ekonomskih ishoda. Poziva se na studiju Univerziteta u Čikagu (Climate Impact Lab). Ona pokazuje da će predviđena smrtnost povezana sa klimom opasti za više od 50% kada se uzme u obzir "očekivani ekonomski rast zemalja sa niskim prihodima u ostatku ovog vijeka".

- Pošto će ekonomski rast koji se predviđa za siromašne zemlje smanjiti klimatske smrti za polovinu, slijedi da će brži i širi rast smanjiti broj smrti još više - zaključuje Gejts.