Koridor Vc u BiH: Najskuplji kilometri u Evropi, najsporija gradnja na Balkanu

Dvadeset godina nakon početka radova na Koridoru Vc, Bosna i Hercegovina još nema neprekinutu sjever–jug vezu. Umjesto stotina planiranih kilometara moderne saobraćajnice, u Federaciji je do danas izgrađeno 137,5 km, u Republici Srpskoj oko 112 km — ukupno manje od 250 km u zemlji s više od 50.000 km javnih cesta.

Koridor Vc je zamišljen kao glavna arterija koja treba da izvuče BiH iz saobraćajne izolacije, ali je realizacija zapela u kombinaciji sporih tendera, komplikovane eksproprijacije, dozvola koje se teško usklađuju i političkih barijera između entiteta. "To je spoj tehničke složenosti, administrativnih prepreka, institucionalne fragmentacije i finansijskih komplikacija," kaže za Forbes BiH Mirzet Sarajlić, dipl. ing. saobraćaja i stalni sudski vještak.

Novca nije nedostajalo: od 2008. FBiH je potpisala više od 2 mlrd EUR kreditnih aranžmana (EIB 971 mil. eura, EBRD 861 mil. eura, OPEC i Kuvajtski fond 206,4 mil. eura), a EU je do kraja Q1 2025. odobrila 593 mil. eura bespovratnih sredstava kroz projekte s međunarodnim kreditorima. Ipak, kontinuiteta nema. "Svaka godina kašnjenja smanjuje neto efekt: prihodi dolaze kasnije, a kamate i inflacija troškova rastu," upozorava Sarajlić.

Cijena kilometra dodatno ilustruje problem. U RS prosjek je oko 10,4–10,6 mil. € po kilometru, dok u FBiH zbirno i praktično doseže do 19 mil. €/km — a s kamatama, nadzorima i preinačenjima, često prelazi 20 mil EUR. "To ne znači nužno preplaćivanje; teren čine tuneli, vijadukti i planinski reljef koji podižu cijenu," napominje Sarajlić.

Jedan od simbola zastoja je dionica Vranduk–Ponirak. Ugovor s Azvirtom i Heringom potpisan je 2019., rok završetka bio je august 2021., vrijednost 76,5 mil EUR (OPEC kredit). Umjesto završetka, radovi su se odužili i gradilište je suspendovano 2023. Tek Aneksom IV u 2024. nova uprava JP Autoceste FBiH odblokirala je radove; novi rok je mart 2026. "Bez potpunih geoloških istraživanja svaki kilometar postaje rizik," poručuje Sarajlić.

RS gura drugi finansijski model, ali sličan rezultat. Uz veći udio kineskih kredita (85%) guraju se pravci Vukosavlje–Brčko (654 mil. KM za 31,5 km) i Brčko–Bijeljina (347 mil. KM za 17 km). Ipak, dionice koje presijecaju entitetske granice često zapnu na dozvolama i procedurama, a nepredviđeni geološki uslovi — poput onih u tunelu Putnikovo Brdo — dodatno usporavaju gradnju.

Dinamiku dodatno opterećuju istrage i političke tenzije. Početkom 2025. SIPA je po nalogu Tužilaštva BiH provjeravala navode o korupciji u projektima JP Autoceste FBiH; iz preduzeća uzvraćaju da su projekti vođeni po pravilima EIB-a i EBRD-a i da nijedan euro evropskih grantova nije zloupotrijebljen.

Rješenje, smatra Sarajlić, nije (samo) u novim zaduženjima nego u "institucionalnoj reformaciji": manje fragmentacije, više struke i jedinstveno tehničko tijelo koje planira i koordinira dionice preko administrativnih linija. "Kada postoji više tijela za isti posao, dobijate dupliranje troškova, sporu koordinaciju i pravne dileme. Centralizacija i standardizacija jedini su način da se gubici smanje."

Može li se Koridor Vc završiti u jednoj generaciji? "Teoretski moguće, praktično teško. Ako ostanemo na sadašnjih oko sedam kilometara godišnje, trebaće nam još barem deset godina," procjenjuje Sarajlić. Ipak, podsjeća na smisao projekta: autoputevi su projekti ponude — stvaraju šanse. "Koridor Vc veže BiH s Evropom i mora biti završen. Gradimo, ali sporo, skupo i previše fragmentirano. Ko želi brz i jeftin autoput, mora se ozbiljno pripremiti. Tempus ne čeka."

JP Autoceste FBIH d.o.o. Mostar

Hering d.d. Široki Brijeg

Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA Istočno Sarajevo

Tužilaštvo BiH Sarajevo

EBRD BiH Sarajevo

SIPA

Tužilaštvo BiH

EBRD

EIB

OPEC

Kuvajtski fond

Azvirt

Mirzet Sarajlić

koridor pet ce

koridor vc

gradnja koridora pet ce

dionica Vranduk Ponirak