Fabrika duvana Banjaluka: Hoće li propali gigant postati kulturni centar?

(Foto: Boris Peulić)

Fabrika duvana, nekadašnji banjalučki gigant, preživjela je ratove, ali je propala u privatizaciji. Saznajte više o njenom usponu i konačnom gašenju proizvodnje 2018. godine, kao i o aktuelnim planovima za otkup 23.000 m² kompleksa i njegovu prenamjenu.

Nekadašnja Fabrika duvana, uz druge ugašene privredne gigante Banjaluke, bila je svojevremeno jedan od najznačajnijih simbola industrijskog i društvenog razvoja grada. Proces privatizacije doveo je do potpunog gašenja proizvodnje i propadanja objekata, a Gradska uprava sada želi da otkupi kompleks kako bi mu udahnula novi život.

Hronologija jednog giganta

Osnovana za vrijeme Austrougarske 1888. godine, kada je Banjaluka imala tek oko 10.000 stanovnika, Fabrika duvana je do sredine 20. vijeka postala najveće preduzeće u gradu. Kroz njene pogone su prolazile generacije Banjalučana, a fabrika je preživjela tri rata, uključujući i onaj devedesetih godina.

Na vrhuncu svog razvoja 1989. godine, u njoj je radilo 1.350 ljudi, a godišnja proizvodnja iznosila je oko 9.000 tona cigareta. Proizvodilo se 17 vrsta, među kojima su najpoznatije bile "Hercegovina", "Drava" i "Morava". Procjene su bile da će krajem 20. vijeka fabrika imati proizvodnju od deset tona dnevno, odnosno 2.500 tona cigareta godišnje, ali se umjesto toga desilo nešto sasvim suprotno.

Nakon Drugog svjetskog rata, fabrika je nacionalizovana i predata radnicima na upravljanje. Proizvodnja je značajno porasla, a sindikalna uprava bila je zadužena za brojne kulturne i sportske aktivnosti. Tokom 60-ih, fabrika je modernizovana i integrisana sa duvanskom industrijom iz Niša, poslujući u sastavu "Jugoduvana" sve do kraja 80-ih.

Propast i privatizacija

Početak kraja za banjalučku "duvanjaru" uslijedio je početkom 2000-ih godina, za vrijeme procesa privatizacije. Fabrika je iz ruku radničkog samoupravljanja prešla u privatno vlasništvo kada je iz godine u godinu poslovala sve lošije, nagomilavajući višemilionske gubitke. Konačno gašenje proizvodnje uslijedilo je 2018. godine. U trenutku kada je stavljen ključ u bravu, fabrika je imala nagomilani gubitak od 40 miliona maraka.

Proizvodnja je prestala nakon što je većinski paket akcija preuzela bugarska kompanija, koja se obavezala da će proizvodnju zadržati pet godina. Radnicima je prije nego što su zaključali kapiju isplaćena otpremnina u iznosu od 500 evra po godini staža.

Iza zaključane kapije ostali su objekti na atraktivnoj površini od oko 23.000 kvadratnih metara, čija se vrijednost mjeri milionima maraka.

Novi život za stari gigant?

Kompleks bivše Fabrike duvana nalazi se na listi zaštićenih nacionalnih spomenika, a Grad Banjaluka je izrazio namjeru da otkupi zemljište i objekte. Cilj je spriječiti njihovo rušenje i prenamjenu u stambeni prostor, te ih pretvoriti u novi kulturni centar.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković je nedavno između ostalog naveo:

- Naš plan je da nakon kupovine obnovimo i adaptiramo postojeće objekte, kako bi u budućnosti služili kao mjesto kulturnih i društvenih događaja: gradski muzej, muzički centar, konferencijske i kongresne sale - rekao je Stanivuković.