NavMenu

Gasifikacija Zapadnog Balkana upitna

Izvor: Cafe Del Montenegro Petak, 26.09.2025. 09:11
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Shutterstock/63ru78)Ilustracija
Planovi vlada Zapadnog Balkana za izgradnju gasne infrastrukture ostaju jednako ambiciozni kao i prije dvije godine, uprkos sve većim izgledima da će završiti neuspjehom ili postati neaktivna imovina, pokazuje novi izvještaj koji su danas objavili CEE Bankwatch Network i Beyond Fossil Fuels.

Od ukupno 2.715 kilometara gasovoda planiranih 2023. godine, većina, tj. 2.551 km, još uvijek nisu realizovana.

Njihovom izgradnjom uvozni kapacitet u regionu povećao bi se za 10,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje, što bi bilo više od trostruke potrošnje fosilnog gasa zabilježene 2023. godine, i to u trenutku kada zemlje moraju napustiti sve fosilne izvore energije, uključujući gas.

Iako su planovi Albanije za izgradnju LNG terminala u Vlori obustavljeni, crnogorska vlada je nedavno ponovno oživjela planove za izgradnju LNG terminala u Baru uprkos snažnom protivljenju lokalnog stanoviništva.

Takođe, planovi za izgradnju gasnih elektrana u regionu porasli su sa 2,4 gigavata u 2023. godini na 2.9 gigavata danas. Iako su pojedini projekti odbačeni u tišini, novi su najavljeni.

- Vlada, a posebno Ministarstvo energetike i rudarstva treba da prestane da promoviše zastarjele projekte i uznemirava građane Bara i javnost Crne Gore fantazijama o gasnoj elektrani, LNG terminalu i, poslednje u nizu, istraživanjima ugljovodonika u moru. Naša zemlja nije razvila kapacitete za takve projekte, niti ima vremena da se zabavlja finansijski apsurdnim fosilnim instalacijama. Guranjem nazadnih ideja o fosilnom gasu kao otkrovenju u 2025. godini, koje pritom nijesu ni predviđene planskim dokumentima, šaljemo jasnu poruku da ne razumijemo sopstvene obaveze na putu dekarbonizacije, te da nijesmo spremni za ulazak u EU - ističe Nataša Kovačević, CEE Bankwatch Network i ekološka aktivistkinja iz Crne Gore.

- Zavisnost pojedinih članica Evropske unije o fosilnom gasu posljedično se odrazila na visoke račune građana, prekide u snabdijevanju i upitna partnerstva. Zapadni Balkan, koje je daleko manje zavisan o fosilnom gasu, može iskoristiti tu prednost i odmah zakoračiti u održivu budućnost - ističe Alexandru Mustata, Beyond Fossil Fuels.

- Mnogi planirani projekti osuđeni su na propast s obzirom na to da je Evropska unija zatvorila vrata finansiranju fosilnog gasa u regionu. Čak i oni projekti koji se realizuju vrlo vjerovatno će završiti kao neaktivna imovina. Kako bi izbjegle gubitak dragocjenog vremena i novca, vlade Zapadnog Balkana moraju hitno uskladiti planove s najnovijim podacima te udvostručiti investicije u energetsku efikasnost, toplotne pumpe, te ekološki prihvatljive solare i vjetroelektrane - dodaje Pippa Gallop, CEE Bankwatch Network.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.