Zapadni Balkan pod pritiskom globalnih izazova: Očekivanja rasta umjerena, sa smanjenim prognozama

Ilustracija (Foto: Pexels/Anna Nekrashevich)

Revizije naniže u odnosu na prognozu iz maja 2025. rezultat su usporavanja rasta u ekonomski razvijenijim evropskim zemljama, kao i slabijih investicionih aktivnosti i građevinskog sektora, naročito u Srbiji.

Za Bosnu i Hercegovinu, realni rast BDP-a za 2025. godinu revidiran je naniže za 0,3 procentna poena, dok je prognoza za 2026. ostala nepromijenjena, na nivou od 2,7%.

Uprkos ovim izazovima, zemlje Zapadnog Balkana pokazuju određenu otpornost, ali izvještaj naglašava potrebu za snažnijim strukturnim reformama, unapređenjem investicionog okruženja i boljim upravljanjem javnim finansijama kako bi se obezbijedio održiv rast.

Izvještaj pod nazivom "Pod pritiskom" odražava pritiske sa kojima se suočavaju ekonomije zemalja članica Banke, uključujući trajne globalne geopolitičke tenzije, povećanu konkurenciju iz Kine na izvoznim tržištima, kao i ograničeni fiskalni prostor.

Prognoza za 2025. godinu revidirana je naviše za 0,1 procentni poen, dok je prognoza za 2026. blago smanjena. Iako su ukupne promjene male, ukazuju na rastuću razliku u stopama rasta između Istočne Evrope – gdje su revizije naniže odraz slabe spoljne tražnje, potrebe za fiskalnom konsolidacijom i uticaja viših američkih tarifa – i ostalih EBRD regiona.

Izvještaj sada obuhvata šest novih ekonomija iz podsaharske Afrike (Benin, Obala Slonovače, Gana, Kenija, Nigerija i Senegal) kao i Irak. Sa uključenim ovim zemljama, ukupna prognoza ostaje slična: rast od 3,2 odsto u 2025. i 3,3 odsto u 2026. godini.

- Naši regioni, uključujući i nove ekonomije, prilagođavaju se svijetu sa ograničenijim fiskalnim prostorom, povećanom trgovinskom nesigurnošću i intenzivnijom globalnom konkurencijom - izjavila je Beata Javorčik, glavna ekonomistkinja EBRD-a.

- Iako su izgledi za rast uglavnom stabilni, razlike između Istočne Evrope i ostalih regiona naglašavaju važnost politika koje jačaju otpornost. Upravljanje javnim dugom, očuvanje investicija i pronalaženje prilika u novim globalnim lancima snabdijevanja biće ključni za ublažavanje pritisaka i održavanje zamaha.

Povećanje američkih uvoznih tarifa takođe oblikuje ekonomske izglede. Prosječna efektivna tarifa SAD-a na uvoz iz EBRD regiona porasla je sa 1,4% u prvoj polovini 2024. na 4,0% u prvoj polovini 2025. godine.

Kao rezultat, američki uvoz iz Jordana, Slovenije i Tunisa opao je, dok je porastao uvoz iz Mađarske i Kazahstana, kao i uvoz kompjutera, telefona, mašina i zlata, što vjerovatno odražava prethodno povlačenje zaliha pred buduće povećanje tarifa.

Istovremeno, konkurencija iz Kine u izvozu prerađivačkih proizvoda se pojačava. Učešće Kine u svjetskom izvozu prerađivačke industrije poraslo je sa manje od 10% u 2000. na 25% u 2024., više nego što imaju SAD i Njemačka zajedno.

Kako su kineski izvozni proizvodi postali raznovrsniji, Kina sada direktno konkuriše Istočnoj Evropi i Turskoj, dok su njeni uvozi komplementarniji izvozu zemalja koje proizvode sirovine.

Izvještaj upozorava i na trajnu fiskalnu ranjivost. Više ekonomija EBRD regiona i dalje se suočava s visokim javnim dugom i velikim izdacima za kamate, posebno Egipat, Jordan i Ukrajina, kao i Gana, Kenija i Senegal.

Ekonomski izgledi Ukrajine ostaju veoma neizvjesni. Prognozirani rast BDP-a u 2025. iznosi 2,5%, što je revizija naniže od 0,8 procentnih poena, zbog nastavka ruske agresije i loših poljoprivrednih rezultata.

Inflacija, koja je pala na najniži nivo prošlog septembra, ponovo je porasla u ovoj godini, što ukazuje na ekspanzivne fiskalne politike i druge faktore sa strane tražnje.