NavMenu

Branko Kecman, direktor Advantis Brokera: Kako građani BiH mogu da ulažu kao investitori iz razvijenih zemalja

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 22.09.2025. 15:17
Komentari
Podeli
(Foto: wrangler/shutterstock.com)
Iako je investiranje u nekretnine i štednju i dalje dominantan oblik ulaganja u Bosni i Hercegovini, sve je više signala da dolazi do pozitivnih promjena u razvoju investicione kulture.

Branko Kecman, direktor Advantis Brokera, ističe da građani i kompanije u BiH tek počinju otkrivati prednosti ulaganja u obveznice, akcije i ETF-ove, ali i da je ključni izazov – nedostatak finansijske pismenosti.

U razgovoru za portal eKapija otkriva kako izgleda domaće tržište kapitala, koje su najzanimljivije prilike za ulaganje, te kako i prosječan građanin može postati investitor.

eKapija: Kako biste opisali trenutnu kulturu investiranja u BiH? Da li se i dalje dominantno ulaže u nekretnine i štednju, ili se situacija počinje mijenjati?

- U Bosni i Hercegovini je i dalje dominantan vid investiranja ulaganje u nekretnine kao i štednja u bankama. Ovakva situacija je rezultat nedostajuće finansijske pismenosti, pa tako imamo situaciju da veliki broj građana i kompanija isključivo oročava svoju ušteđevinu u bankama po kamatnim stopama od maksimalno 3% a onda banke koristeći ta sredstva kupuju obveznice na lokalnim berzama i ostvaruju od 5,5 % pa do 8% prinosa, a ne postoji nijedan valjan razlog zbog čega sami građani ne bi mogli direktno kupovati obveznice i zadržati taj prinos za sebe.

Svaka vrsta imovine ako je posmatramo kao investicionu klasu ima ograničenja i specifične rizike što se odnosi i na nekretnine. Nekretnina se smatra manje likvidnom imovinom i direktno nosi rizike lokacije na kojoj se nalazi u užem i širem smislu. Kada smo analizirali istorijske podatke o kretanju cijena nekretnina od 2002. godine do danas utvrdili smo da je realan godišnji prinos iznosio oko 5 % uzimajući u obzir prihode od zakupa i rasta cijene same nekretnine uz uslov da su sredstva od rente redovno mjesečno ulagana u obveznice i ukaćamena odmah nakon što su naplaćena. Bez ovog ulaganja prosječan prinos je znatno niži i kreće se oko 3,5% godišnje. Tako da je i kod investiranja u nekretnine bitno ulagati sredstva od rente da bi se iz mjeseca u mjesec uvećavala, a ne držati ih na tekućem računu ili u kešu bez bilo kakvog ukamaćenja.

Dodatni izazov je što se o investiranju u našem društvu gotovo i ne razgovara. U porodicama roditelji rijetko razgovaraju sa djecom na temu finansijske pismenosti, a obrazovni sistem u potpunosti zanemaruje ovu temu. Jedino znanje koje djeca dobijaju o investiranju dolazi od igranja monopola a nažalost nisu ničim drugim stimulisana da ta znanja dalje razvijaju.

Ipak, primjetno je da se kod mlađe generacije polako javlja interesovanje za ulaganja poput akcija, ETF-ova i obveznica što daje nadu da će se u budućnosti i kultura investiranja u BiH značajno razvijati.

eKapija: Koliko je tržište kapitala u BiH razvijeno kada su u pitanju investicioni instrumenti poput akcija, obveznica i ETF-ova?


- Domaće tržište kapitala je donedavno bilo isključivo usmjereno na akcije kompanija iz procesa privatizacije, ali se situacija mjenja jer je sve više i više izdanja kako entitetskih obveznica tako i obveznica mikrokreditnih društava koje karakteriše prinos znatno viši od depozita u bankama i dobra likvidnost pogotovo kod obveznica mikrokreditnih društava.

Nekoliko kompanija sa dugogodišnjim stabilnim poslovanjem privlače pažnju investitora da ulažu akcije tih kompanija dominantno iz razloga redovne isplate dividende.

Što se tiče ETF-ova nažalost naša regulativa, za sada, ne dozvoljava osnivanje ETF-ova.

Da bi omogućili klijentima investiranje u regionalne ETF-ove napravili smo saradnju sa Intercapitalom iz Zagreba koji veoma uspješno upravlja sa tri ETF-a koji repliciraju glavne indekse na Ljubljanskoj, Zagrebačkoj i Bukureštanskoj berzi. Ovdje je zanimljivo napomenuti da su ovi ETF-ovi u proteklim godinama ostvarili veoma visoke prinose te su bili među 10 ETF-ova globalno sa najvišim prinosima.

Osim toga, zahvaljujući našoj saradnji sa Interactive Brokers iz SAD građani BiH imaju mogućnost investiranja i u globalne ETF-ove.

To znači da domaći investitori danas, pored lokalnih instrumenata, mogu birati i najpoznatije svjetske ETF-ove i tako graditi portfelje koji su na nivou razvijenih tržišta.


eKapija: Koje su trenutno najinteresantnije prilike za investiranje u okviru Banjalučke i Sarajevske berze?

- Kako sam ranije napomenuo, obveznice mikrokreditnih društava su veoma interesantne jer daju veoma dobre prinose a omogućavaju maksimalnu fleksibilnost i veoma dobru likvidnost lokalnim investitorima, koji se sve više opredjeljuju za ovaj vid ulaganja na domaćem tržištu kapitala.

eKapija: Šta smatrate glavnim razlozima niske investicione aktivnosti na tržištu kapitala u BiH – nedostatak znanja, nepovjerenje, regulatorne prepreke ili nešto drugo?

- Najveći razlog je nedostatak finansijske pismenosti. Na razvijenim tržištima, djeca od malena slušaju svoje roditelje, bake i dede koji pričaju o štednji i investiranju, dividendama koje su naplatili, kamatama koje dobijaju na osnovu investiranja u obveznice. Nažalost, mi nemamo takvu situaciju.

Upravo zato smo mi u Advantis brokeru odlučili prije desetak godina da počnemo sa edukacijama svih slojeva i grupa u društvu, pa smo tako držali predavanja, između ostalih, srednjoškolcima, zaposlenima u kompanijama različitih sektora. Prije nekoliko mjeseci pokrenuli smo i redovni sedmični newsletter koji pored domaćih, regionalnih i globalnih aktuelnosti ima i edukativni kutak.

Osim toga, organizujemo Investicioni Forum, naš centralni godišnji događaj koji okuplja vodeće stručnjake, kompanije i investitore. Ove godine forum će se 3. decembra po treći put održati u Banjaluci i već sada vidimo veliko interesovanje, što potvrđuje da investiciona zajednica u BiH polako jača.

(Foto: Pixabay.com/Ahmad Ardity)
Ono što nas posebno raduje je da nas sve više ljudi kontaktira sa željom da započnu sa investiranjem, a posebno smo ponosni što omogućavamo roditeljima da kroz redovne mjesečne uplate u rasponu od nekoliko stotina maraka investiraju za budućnost njihove djece sa najčešćim ciljem da ona imaju dovoljno sredstava za kvalitetnu edukaciju.

Nedostatak znanja prirodno vodi do nepovjerenja. Tipičan primjer je ulaganje u banke: oročenjem u nekoj banci ostvarujete 2 % godišnje na štednju, a kupovinom akcija te iste banke ostvarujete 5 % godišnje od dividende. Samo zbog nedovoljne informisanosti i nepovjerenja, većina građana bira manje isplativu opciju. To jasno pokazuje koliki značaj ima edukacija u razvoju investicione kulture jednog društva.

eKapija: Postoji li dovoljna likvidnost na berzama u BiH za prosječnog investitora, može li se lako kupovati i prodavati?

- Što se tiče likvidnosti na domaćim berzama, najlikvidnije su obveznice i tu je primjetno povećanje likvidnosti iz godine u godinu što daje sigurnost domaćim investitorima da mogu relativno lako kupiti i prodati obveznice, pa je tako tokom 2024. godine sekundarni promet obveznicama mikrokreditnih društava iznosio preko 5.000.000 KM. Uzimajući u obzir ove podatke, vidljivo je da ulaganje u obveznice daje veću fleksibilnost i likvidnost u odnosu na oročene depozite u bankama, gdje najčešće klijenti moraju najaviti 15-tak dana ranije da žele da raskinu ugovor o oročenju te najčešće gube do tada obračunatu kamatu.

eKapija: Koliko su građani BiH danas finansijski pismeni kada je riječ o investiranju na berzi?


- Nažalost, finansijska pismenost je na veoma niskom nivou, ali kako sam ranije napomenuo, mi u Advantisu svakodnevno i veoma vrijedno radimo na širenju kulture investiranja, provodeći edukacije u kompanijama širom BiH, gdje nastojimo da učesnicima prenesemo znanja koja im omogućavaju da razumiju, između ostalog, koncept složenog kamatnog računa koji je osnov za investiranje. Uvijek napominjemo da je Albert Ajnštajn rekao da će onaj ko shvati moć složenog kamatnog računa profitirati, a oni koji, na žalost, ne ulože napor da shvate moć složenog kamatnog računa čitavog života patiti.

eKapija: Može li prosječan građanin BiH investirati na regionalnim i globalnim berzama, poput Ljubljanske, Zagrebačke, Bečke ili čak američkih berzi? Ako da, kako to funkcioniše u praksi?

- Građani BIH mogu investirati na regionalnim i globalnim berzama od SAD, Japana pa sve do Australije i Novog Zelanda uz posredovanje domaćih brokera.

Da bi mogli započeti investiranje neophodno je da prvo sklope ugovor sa lokalnim brokerom a onda uz asistenciju svog brokera se registruju kod međunarodnog brokera. Mi sarađujemo sa Interactive Brokers iz SAD i Intercapitalom iz Zagreba.

Nakon što je proces sklapanja ugovora i registracije završen, klijent prebacuje sredstva u KM na poseban klijent račun kod brokera, te broker proslijeđuje novac nakon konverzije na račun stranog brokera te su time stvoreni svi uslovi da investitor može da kupi akcije kompanija, ETF-ove ili obveznice na berzi.

Obzirom da postoji dovoljno velika likvidnost veoma je lako i jednostavno u bilo kom trenutku prodati akcije koje ste kupili i povući sredstva. Bitno je naglasiti da je neophodno napraviti analizu kompanija ili ETF-ova čije akcije kupujete da bi sagledali sve rizike koje takva investicija nosi sa sobom.

Značajan broj klijenata smatra da nema dovoljno vremena i/ili znanja da samostalno urade analizu i donose odluke o investiranju, pa angažuju nas da im vodimo portfolio, odnosno pružamo uslugu upravljanja portfeljom. Kod ove usluge, mi kao profesionalni upravljači, donosimo odluke o investiranju, a klijente redovno na mjesečnom nivou izvještavamo o stanju portfelja.

eKapija: Koje konkretne korake biste preporučili nekome u BiH ko želi da počne investirati, a trenutno ima ograničeno znanje i sredstva?

- Kao prvo bitno je donijeti odluku o redovnoj mjesečnoj štednji između 10% i 20% svojih prihoda. Svako ko donese takvu odluku i redovno je sprovodi je uradio ogromnu stvar za sebe i svoju porodicu. Ukoliko nemate iskustva u investiranju, prijedlog je da počnete sa investiranjem u obveznice, te kroz redovno učenje dođete do dovoljnog nivoa razumjevanja rizika i prednosti investiranja u akcije i ETF-ove.

eKapija: Postoje li primjeri iz regiona koje BiH može da slijedi kako bi unaprijedila svoje investiciono tržište?

- Dobar primjer su Hrvatska i Slovenija koja su u proteklih nekoliko godina napravile značajne iskorake. Hrvatska je, zahvaljujući kvalitetnim privatnim kompanijama sa jedne strane, te uspješno provedenoj penzionoj reformi i uvođenju obaveznih privatnih penzionih fondova imala veoma uspješne izlaske privatnih kompanija pa je tako u posljednjoj inicijalnoj javnoj ponudi (IPO) Žito iz Osijeka prije dva mjeseca uspjelo prikupiti 130 miliona EUR.

Slovenija je, sa druge strane, krenula sa uvođenjem investicionog računa za sve građane Slovenije koji omogućava bolji poreski tretman investiranih novčanih sredstava.

Vjerujem da bi najveći podstrek širenju kulture investiranja u BiH bio kada bi došlo do potpunog poreskog oslobađanja za ulazak zaposlenih u vlasničku strukturu pod povlaštenim uslovima pod pretpostavkom da se kompanija listira na domaćoj berzi čime bi sa jedne strane pomogli poslodavcima u zadržavanju kvalitetnih zaposlenih na način da mogu koristiti nagrađivanja kroz umanjenje cijene akcija što je omogućeno svim kompanijama na razvijenim tržištima, a sa druge strane, građani bi osjetili koristi od ulaganja u domaće kompanije. Kao dodatni podsticaj bi bilo ukidanje poreza na kapitalnu dobit od hartija od vrijednosti.

eKapija: Vidite li naznake da će investiranje na berzi u BiH postati masovnija praksa u narednih 5 do 10 godina?

- Svakako, već danas se vidi da više ljudi želi da investira, traži informacije, pita za savjete i pokazuje interes za investiranje. To je vrlo dobar znak da se motivacija javlja i investiciona kultura mijenja, te je sve više ljudi koji investiraju redovno i ne samo kao "jednokratno" ili "povremeno".

Osim toga, saradnja sa brokerskim platformama koje omogućavaju pristup svjetskim ETF-ovima i akcijama (npr. kroz Interactive Brokers), znači da se granice polako "brišu" i da je investiranje jednako dostupno građanima BiH kao i bilo kom drugom građaninu bilo gdje u svijetu.

Međutim, možda neće biti to "masovno" u smislu kakvom je to u razvijenim zemljama i ne očekujem da u roku od 5 godina svi postanu investitori, ali sam ubjeđen da će u narednih 10 godina mnogo širi krug ljudi imati investicione portfelje.

U svakom slučaju, uvjeren sam da će naredna decenija donijeti novu generaciju investitora u BiH koja će ulaganje posmatrati ne kao izuzetak, već kao sastavni dio života i ključni korak ka njihovoj finansijskoj slobodi.

Senka Trivić
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.