Uvoz guta domaću vodu u BiH, rješenje u rukama kupaca

Na tržište Bosne i Hercegovine za osam mjeseci ove godine uvezeno je vode i sličnih napitaka u vrijednosti od 214.669.057 KM, dok je istovremeno izvezeno vode vrijedne 51.265.966 KM.

Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a oni obuhvataju vodu, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane vode, bez dodatog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma, led i snijeg, te vodu uključujući mineralne vode i gazirane vode, sa dodatim šećerom ili drugim sredstvima za zaslađivanje ili aromatizaciju i ostala bezalkoholna pića.

Deficit u ovoj oblasti, prema riječima ekonomista, najbrže mogu riješiti kupci.

Ekonomista Igor Gavran za Nezavisne novine ističe da je važno naglasiti da kategorije koje se posmatraju uključuju i druga pića, poput gaziranih i energetskih pića, te biljnih napitaka, ledenih čajeva i slično.

Međutim, kako dodaje, to ne mijenja činjenicu da ukupno gledano imamo deficit.

- Uvoz i deficit najbrže mogu riješiti sami kupci, ako kupujemo domaće, a ne uvozno, nema efikasnije mjere od toga. Ukratko, nijedan deficit nije dobrodošao, a posebno je apsurdno kada uvozimo ono što nam realno ne treba, ali kada je voda u pitanju, slika ipak nije tako tragična kako se čini i trendovi su pozitivni, uz nadu da se i vrijednosno, a ne samo količinski mogu dalje unaprijediti uz više ulaganja i napora - kaže Gavran.

On dodaje da, iako je uvoz i dalje neopravdano veliki, to ne znači dominaciju uvozne vode na bh. tržištu.

- Naime, i dalje domaći proizvođači pokrivaju većinu tržišta ‘prave’ vode i veliki dio tržišta vode s dodacima i ostalih proizvoda na bazi vode. Ima još puno prostora da se stanje popravi, da se poveća učešće domaćih brendova na tržištu, neki strani brendovi koji imaju tradiciju da prenesu proizvodnju u BiH umjesto uvoza, da domaći proizvođači prošire lepezu proizvoda i pokriju i one kategorije koje danas ne proizvodimo, a da izvoznici povećaju količinu i vrijednost izvoza u skladu s kvalitetom koji je nesporan. Svemu tome mogu doprinijeti i vlasti smanjenjem troškova poslovanja u BiH i strogim kontrolama kvaliteta uvozne robe u svim kategorijama, uključujući i vodu - objašnjava on.

Gavran je podsjetio i na analizu Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u vezi sa ovim proizvodima, a kako navodi, u prvoj polovini ove godine dominirao je uvoz vode s dodacima i raznovrsnih napitka na bazi vode, dok je uvoz "prave" vode znatno manji.

Kada je riječ o izvozu, prema toj analizi, iz BiH je otišlo više vode bez dodataka.

- Naš količinski suficit u trgovini ‘pravom’ vodom je zadržan i čak povećan, uz rast izvoza od 20 odsto. Iako analiza ne uključuje naredna tri mjeseca, vrlo je vjerovatno da se slika nije značajnije promijenila i da i dalje imamo pozitivan količinski omjer u trgovini ‘pravom’ vodom, a nepovoljan u trgovini vodom sa dodacima i ovim ostalim napicima na bazi vode - navodi Gavran.

Kako dodaje, najveći razlog što vrijednosni omjer ne prati količinski je to što u najvećem broju slučajeva cijene vode i drugih proizvoda koji se izvoze su mnogo niže od cijena uvoznih proizvoda istih kategorija.

- Tako da, iako količinski izvezemo više ‘prave’ vode, puno je jeftinije prodajemo vani nego što skupo plaćamo uvoznu i onda imamo količinski suficit, a vrijednosni deficit. Da li je to zato što nedovoljno cijenimo vlastitu vrijednost, a precjenjujemo tuđu ili nedovoljno ulažemo u marketing ili smo ucijenjeni od stranih kupaca, ili je nešto deseto u pitanju, to je teško reći. Sami izvoznici najbolje to mogu objasniti. Iskreno mislim da naši proizvodi zaslužuju puno višu cijenu u izvozu, a da su uvozni daleko preplaćeni - tvrdi on.