NavMenu

Kada otvoriti vino, a kada ga čuvati?

Izvor: Vino.rs Nedjelja, 31.08.2025. 12:33
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / Engin_Akyurt)Ilustracija
Sigurno ste barem jednom bili pred dilemom: Da li da otvorim ovu bocu vina ili da je ipak ostavim da odleži još neko vrijeme? Ili se premišljali oko poklonjenog, luksuznog vina koje izgleda kao da zaslužuje poseban trenutak. Svaki istinski ljubitelj vina kad-tad sebi postavi to čuveno pitanje: Da li da otvorim sada ili da čekam?

Ne postoji univerzalan odgovor. Istina je da svako vino može da stari, ali to ne znači da svako vino treba ostavljati za kasnije. Neka vina blistaju odmah po puštanju u prodaju, dok druga dobijaju dodatnu dubinu i kompleksnost sa godinama.

Najveći potencijal za odležavanje imaju vina sa dugim i izraženim završetkom, kada ukus ostaje u ustima i nakon gutanja. Osim toga, važno je da struktura bude izbalansirana – tanini, kiselina i voće ne bi trebalo da djeluju neskladno.


Savjet broj jedan

Obratite pažnju na završnicu. Ako ukus vina traje dugo nakon gutanja i svi elementi su uravnoteženi – vjerovatno je dovoljno čvrsto da ga vrijedi sačuvati.

Ali, prvo treba sebi da postavite pitanja: Zašto želite da ostavite vino da odleži? Šta zapravo očekujete da se promjeni i zašto mislite da će to biti bolje?

Tokom sazrijevanja primarni i sekundarni mirisi i ukusi se ublažavaju, dok se razvijaju tercijarne note – suvo voće, zemljanost, začini, kompleksnost. Tanini i kiseline vremenom omekšavaju, dok nivo alkohola i šećera ostaje nepromjenjen.

Istina je da svako vino može da stari, ali to ne znači da svako vino treba ostavljati za kasnije.

Većina današnjih vina namjenjena je konzumaciji u roku od godinu dana od puštanja u prodaju. Zato se prvo zapitajte: Da li ja uopšte volim starija vina?

Ako vas privlače note sušenog voća, zemljani tonovi i složenost onda je vjerovatmnoća da ćete uživati u vinima srednjeg ili dužeg odležavanja. Ali, ako više volite svježinu, voćnost i živost onda nema razloga da čekate. Otvorite bocu dok još ima ono što vam se sviđa.


Zašto neka vina starenjem postaju bolja?

Jedan od najboljih primjera za lične preference je šampanjac. Velika vintage izdanja mogu trajati decenijama, ali pitanje nije da li treba čekati, već šta više volite. Mlada boca može biti živahna, voćna, sa izraženom perlom. A ista ta boca, desetak godina kasnije postaće zrela, kremasta, sa mednim i kvasnim notama. Ni jedno ni drugo nije bolje već samo – drugačije.

I zapamtite, ako vam vino nije prijalo kada ste ga prvi put probali nema potrebe da ga čuvate nadajući se da će vam se nekim čudom dopasti za deset godina!


Savjet broj dva

Upoznajte svoj ukus. Vodite dnevnik degustacija. Ako volite svježe, svijetle arome – ne čekajte. Ako volite dubinu i zemljanost – možda vrijedi sačekati.

Određeni regioni i sorte tradicionalno se vezuju za vina sa velikim potencijalom za starenje. Među najpoznatijima su:
- Bordo – crvena vina na bazi kabernea i merloa
- Burgundija – crna (pinot noir) i bijela (šardone)
- Šampanjac – posebno vintage etikete
- Rioha i Ribera del Duero – tempraniljo
- Douro – crvena i fortifikovana vina
- Barolo, Barbaresco, Brunello – vinska svetinja za kolekcionare

Ako vam vino nije prijalo kada ste ga prvi put probali nema potrebe da ga čuvate nadajući se da će vam se nekim čudom dopasti za deset godina!

Takođe, etikete poput Reserva, Gran Reserva (Španija), Riserva (Italija) ili Reserva (Portugal) znače da je vino već provelo određeno vrijeme u boci i/ili buretu prije puštanja u prodaju. Stara Rioha je sjajna za početnike u svijetu zrelih vina jer je dio posla već urađen za vas. Počnite s vinima koja su sedam do 10 godina starija od berbe, pa krenite unazad.

Takođe, neka vina se prodaju kao tzv. library izdanja – puštena nakon godina čuvanja u vinariji, sa garantovanim porijeklom i uslovima odležavanja.


Savjet broj tri

Testirajte vino kroz vrijeme. Sipajte čašu, pijuckajte tokom dva-tri sata, pustite da se temperatura menja. Ako vino postaje kompleksnije i zanimljivije vjerovatno može još da stari.

Često se postavlja pitanje da li crvena vina bolje stare od bijelih?

Ne nužno. Iako se crvena vina češće vezuju za duže odležavanje i mnoga bijela vina sjajno stare, naročito šardone, rizling, šenin blan, pa čak i neka pjenušava.

Nema univerzalnog odgovora na pitanje šta vrijedi čuvati. Ali ako vino ima slojeve, svježinu i kompleksnost dajte mu priliku da pokaže koliko daleko može da ide.

Na kraju, važno je i vrijeme. Gore od toga da prerano otvorite bocu jeste da je predugo čuvate i zateknete preko vrhunca. Zato se preporučuje kupovina više boca – jednu za otvaranje na svakih par godina, da pratite razvoj.

Konačno, zapamtite – to je samo vino! Uživajte u njemu sada ili kasnije ali uvek bez stresa. Vino je radost. A čaša je tu da se popije.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.