Koliko stanova je oduzeto u BiH zbog neplaćanja kredita?

U BiH je u proteklom periodu mali broj građana ostao bez svojih nekretnina zbog aktiviranja hipoteka kojima banke pristupaju zbog neizmirenja kreditnih obaveza.

Nepoznat je broj o tome koliko je u Federaciji BiH tokom, makar, prošle godine po osnovu naplate potraživanja u sektoru fizičkih osoba aktivirano hipoteka, kao i o kojem iznosu je riječ.

- Agencija za bankarstvo Federacije BiH ne raspolaže zasebnim podacima o naplati potraživanja u sektoru fizičkih osoba putem aktiviranih hipoteka. Naplata potraživanja iz kolaterala kod fizičkih lica se javlja rijetko na šta upućuje i podatak na dan 30. juna 2025. godine da je svega 1,5 posto stambenih kredita osiguranih hipotekom evidentirano kao nekvalitetno potraživanje. Ovakav podatak jasno upućuje da se hipoteka rijetko koristi kao instrument naplate - stoji u odgovoru Agencije za bankarstvo FBiH koji su dali za Dnevni avaz.

S druge strane, iz Agencije za bankarstvo RS, u kojoj prema dostupnim informacijama vode ovakvu vrstu statistike, nisu im odgovorili ni nakon ponovljenog upita, ali i upućivanih poziva.

Berislav Kutle, ekonomski analitičar i bivši direktor Udruženja banaka BiH, kaže da aktiviranje hipoteke u BiH nije zakonski dobro regulirano.

- Aktiviranjem hipoteke nastaje sudski proces i banka nije sigurna uopće da će preuzeti tu hipoteku nakon aktiviranja. Hipoteka je, zapravo, nužno zlo i ona se uzima samo kao formalni razlog, a teško banke naplaćuju preko hipoteke u BiH za razliku od zemalja Evropske unije unutar kojih se naplaćuje direktno - objašnjava Kutle.

Navodi i da je, generalno, mogućnost kreditiranja banaka mnogo veća od potreba BiH i da je to mnogo veće na depozitnoj strani, na kojoj, čak, imaju i sigurniju zaradu.

- Najviše kredita u BiH je srednjoročnih, jer je takva struktura stanovništva. Kupovna moć je srednja ili mala, jer je prosječna plaća mala i, zapravo je premalo velikih kredita, odnosno nemamo tu veliku ekspanziju - govori ovaj stručnjak.

Kaže i da banke realno danas imaju mnogo veće finansijske mogućnosti u pasivi, nego što je potreba kreditiranja.

- I onda daju, odnosno nude po raznim uvjetima male kamatne stope, pogotovo velikim privrednicima gdje su one manje od dva posto, što je ispod svih evropskih kriterija - ukazuje Kutle.